Vojno konačište iz 1800. u Sošicama, a u zapisu se spominje Radich. Sošice su spadale pod 11. (oštrčku) kumpaniju, a imalu su i časničku stražu. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća u kući konačišta bila je gostionica i mesnica od obitelji Radić i taj dio Sošica se zove Radići (zaselak). Kuća postoji i danas, a u njoj živi obitelj - Radić (Ikini).
Prvo sjedište žumberačkih kapetana bilo je u Starom gradu Žumberku, koji se s vremenom pokazao nedostatnim za njihove potrebe. Vjerojatno je da su izgradnju utvrde na Gradini, kako zovu to mjesto, naložili koruški vojvode Spanheimi. Sichelberg se spominje u 13. stoljeću kao posjed koruških vojvoda. Utvrda mijenja vlasnike, a među njima su bili knezovi Babonići i austrijski nadvojvode. Već u 16. stoljeću grad se napušta. Sačuvan je dio branič-kule, dio kule kod ulaza u utvrdu i dio ziđa.
Zgrada u Siječevcu, u kojoj je nekad bila časnička postaja Žumberačke kumpanije, danas je u privatnom vlasništvu, a ispred nje velika je lipa, koju su uskoci posadili. Stanovništvo kaže kako se sjećaju da je u mjestu nekad bilo pet takvih lipa, a najpoznatija je ona u naselju Šobatovići.
Novi grad Žumberak, posljednje sjedište uskočkih kapetana, u 18. stoljeću stradao je od požara, a ostaci grada su danas prekriveni zemljom. Još početkom 20. stoljeća bile su vidljive zidine, što se vidi po priloženim fotografijama. U blizini stare utvrde nalazi se i dan-danas je "živ" žumberački pil, odnosno stup srama, gdje su vezali one koji su učinili bilo kakav prijestup. Pored pila je i crkva Sv. Nikole biskupa, izgrađena vjerojatno sredinom 13. stoljeća. U njoj je 2017. pronađena skrivena kripta u kojoj su pokopane dvije plemkinje, baka i unuka, a ove su godine ponovno pokopane kosti gotovo 500 osoba koje su stajale u nekadašnjoj sakristiji, a rezultat su arheoloških iskapanja pored crkve.
Kako je nekada izgledao Novi grad Žumberak rekonstruirao je Rok Kranjc, slovenski istraživač srednjevjekovnih utvrda, prema originalnim nacrtima iz 16. stoljeća i prikazu kojeg je u 17. stoljeću napravio slovenski povjesničar Janez Vajkard Valavasor.
