Pet kloniranih praščića, rođenih na Božić u biotehnološkom laboratoriju, počelo je novu i za ljudsku rasu najvažniju genetičku revoluciju, koja bi trebala čovječanstvu otvoriti dosad neslućene mogućnosti liječenja i najtežih bolesti. Posebnost pet praščića jest u tome što su znanstvenici uspjeli prvi put izbaciti jedan među stotinu tisuća gena i promijeniti biogenetski karakter kloniranih praščića. Takvo dostignuće otvara posve nove mogućnosti u presađivanju organa i izliječenju dosad neizlječivih bolesti poput dijabetesa.
S obzirom na dan rođenja, pet ženskih praščića prozvano je Noel (Božić), Angel (Anđeo), Star (Zvijezda), Joy (Radost) i Mary, no njihovo rođenje objavljeno je tek sada. Njihovi "stvaraoci" su isti znanstvenici koji su stvorili prvo klonirano biće u povijesti, čuvenu ovcu Dolly, u škotskom institutu Roslin pokraj Edinburgha. Institut Roslin dijeli tehnološka dostignuća i prostor s biogenetskom tvrtkom PPL Therapeutics u Škotskoj, no pet praščića prvi put je ugledalo svijet u Blacksburgu, u američkoj državi Virginiji, gdje se nalazi dio PPL-a.
Epohalni korak
Znanost proglašava dostignuće škotske tvrtke epohalnim korakom. U nastanku pet "božićnih" praščića znanstvenici su primijenili dvije metode najsuvremenije tehnolologije, kloniranje i ciljanu genetiku (genetargeting). Praščići su klonirani istom metodom kao i ovca Dolly, ali u ciljanoj genetici prvi je put ostvaren željeni rezultat. Stvoreni su praščići čije biogenetske karakteristike otvaraju mogućnost presađivanja njihovih organa u ljudsko tijelo bez opasnosti od odbacivanja. Presađeni organi normalno bi funkcionirali kao nadomjestak za oboljele ljudske organe.
Prije postupka kloniranja začetnih stanica, znanstvenici su uspjeli, među stotinu tisuća gena, pronaći i ukloniti kodove samo jednog gena alpha gal. Po tom genu ljudski organizam prepoznaje strana tijela i aktivira imunološki sustav. Svinje, kao i sva druga živa bića osim čovjeka, sadrže gen alha gal. No, svinjski organi su najpogodniji za presađivanje jer su po funkcionalnosti i veličini najbliži ljudskim. Svinjsko srce slične je veličine i iste snage kao i ljudsko. Međutim, kad bi se u čovjeka presadila pluća, srce ili bilo koji drugi svinjski organ bez genetskih promjena, aktivirao bio se imunološki sustav i za nekoliko sati agresivnim napadom usmrtio presađeni organ. Medicina je u procesu presađivanja organa uspjela zaobići taj problem slabljenjem imunološkog sustava, ali time se pacijent izlaže velikim opasnostima od zaraze.
Zbog toga znanstvenici obavljaju istraživanja na području tzv. xenopresađivanja, odnosno metode da se genetičkim promjenama životinjski organi prilagode ljudskim uvjetima. Alan Colman, direktor istraživačkih projekata u PPL-u, kaže da je ostvareni uspjeh nužni korak naprijed, ali još nije rješenje. Kako bi se svinjskim organima mogli zamjenjivati oboljeli ljudski organi, potrebno je kloniranim svinjama ne samo oduzeti jedan gen, nego i dodati najmanje tri druga, kako bi se izbjegle komplikacije u kasnijim etapama odbacivanja.
Genetske karakteristike mogu se mijenjati jedino u jednojajčanoj stanici, a ne u cijeloj životinji. I kad se ta modificirana stanica uporabi za kloniranje, svaki organ u kloniranoj životinji ima isti genetski sastav. Znanstvenici PPL-a očekuju u veljači dolazak na svijet kloniranih, muških praščića, čime se otvara mogućnost prirodne oplodnje i uzgoja nove vrste svinja, čiji su organi pogodni za presađivanje u ljude.
Senzacionalno dostignuće škotskih znanstvenika odmah je izazvalo i žestoka osporavanja u Britaniji. Neki smatraju da je ovo pravi početak "frankenštajnizma" i monstruoznih pokusa koji bi čovječanstvo mogli odvesti u dosad neslućene opasnosti u nove bolesti i deformacije. Javljaju se moralna i etička upozorenja: hoće li ciljana genetika izbrisati razlike između čovjeka i životinja i, ako se to dogodi, s kakvim će pravom čovječanstvo uzgajati životinje samo radi zamjene ljudskih organa?
Velike opasnosti
Znanstvenici također upozoravaju da se u ciljanoj genetici moguće kriju velike opasnosti. Direktor istraživanja u PPL-u, Alan Colman, ističe kako je još dug put do farmerske proizvodnje organa za presađivnje. Osim problema odbacivanja, medicina se suočava i s problemom infekcije. Svinje prenose razne viruse na koje je čovječanstvo dosad bilo imuno, ali bi se presađivanjem svinjskih organa mogle izazvati nove virusne epidemije. Ta bi se opasnost mogla izbjeći izbacivanjem gena koji je odgovoran za prijenos virusa, što znači dodatna istraživanja i vrijeme. Znanstvenik Colman predviđa da će prvi genski modificirani svinjski organi biti spremni za presađivanje za četiri do pet godina.
Pokusno istraživanje na 160 pacijenata, koji dobivaju terapiju od svinjskih, genski modificiranih stanica, vrlo je ohrabrujuće, jer nema znakova da se virusi iz svinja prenose na ljude. U jednom od pokusa šećerni bolesnici dobivaju stanice svinjskog pankreasa kako bi se u ljudskom tijelu ponovno pokrenuo prirodni proces proizvodnje inzulina. Ako pokus uspije, medicina će ubuduće moći izliječiti dijabetes. Pet "božićnih" praščića nastalo je upravo u znanstvenom projektu koji je usmjeren na liječenje ljudi od dijabetesa.
Međunarodno tržište dionica pozdravilo je "božićnih" praščića naglim porastom vrijedoosii PPL-a, čije su dionice u jednom danu skočile za 46 posto, a vrijednost tvrtke popela se na 96 milijuna funti. Skok na financijskom tržištu svojevrsna je ironija, jer projekt s pet praščića ovisi o tome hoće li PPL naći investitora za nastavak istraživanja.
Piše Željko Toth
