Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor isječkom iz ovog intervjua koji je objavljen u četvrtak u Večernjem listu ponovno je podigao buru unutar vladajuće koalicije te je zaoštrio odnose s HDZ-om koji je demantirao njegovu najavu uspostavljanja nove porezne stope od 50 posto poreza na dohodak. Išli su i korak dalje pa su demantirali da su se Jadranka i Darinko Kosor uopće sastali prije točno tjedan dana u hotelu Esplanade. Zašto je premijerka preko potpredsjednika Vlade demantirala da se s Kosorom, inače svojim bratićem, uopće sastala, od predsjednika HSLS-a nismo uspjeli doznati. Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor čvrsto ostaje pri svojoj tvrdnji da se s premijerkom susreo i da je na tom sastanku od sat i 15 minuta premijerka načelno prihvatila njegov prijedlog za uvođenjem četvrte stope poreza na dohodak.
– Posljednjih tjedana bilo je puno polemike o tome da su stopama poreza na dohodak najviše izgubili pripadnici srednjeg sloja, a najviše dobili oni koji imaju najveća primanja. Upravo kako bi se ispravio taj nedostatak u programu gospodarskih mjera predložili smo da se radi pravednosti uvede i četvrta stopa poreza na dohodak. Što se tiče oštrog istupa jednog dijela članova HUP-a, mogu samo sa žaljenjem konstatirati da ne razumiju u kojoj zemlji žive, niti s kakvim smo problemima suočeni – komentirao je D. Kosor.
• Mjerama iz programa gospodarskog oporavka bili ste zadovoljni, jeste li zadovoljni provođenjem u ovih nekoliko tjedana?
– HSLS je jedina politička stranka koja je podržala program gospodarskog oporavka. Koliko mi je poznato, nijedna druga stranka eksplicitno nije podržala taj program. Te mjere su prijedlog premijerke i njezina nestranačkog savjetničkog tima, a HSLS ih je podržao jer smo mi svoj program mjera napravili mjesec dana prije i program savjetničkog tima poklopio se sa 80 posto naših mjera. Bilo bi nekorektno da, uz takvu usuglašenost mjera, HSLS u javnosti iz političkih razloga mjere ne podrži. Ali smo rekli i da ćemo inzistirati na provedbi tog programa. Mjere smo dugo čekali i dobro je da su donesene.
• Jedna od točaka bila je da država podmiri sve svoje dospjele obveze do 1. lipnja. Istina, premijerka se odmah ogradila da to u cijelosti možda neće biti moguće. Ali sad to više nije mjera koja ima datum provedbe, ona je pretvorena u kontinuirano praćenje.
– HSLS čvrsto inzistira da najkasnije s 1. srpnja država i sve državne tvrtke, zaduženjem kod poslovnih banaka ili iz tekuće likvidnosti, podmire apsolutno sve dugove kako bismo dobili nultu točku. To je u programu mjera i mi, kao koalicijski partneri, inzistiramo na tome. Ako to ne može biti 1. lipnja, neka bude 1. srpnja. Ali neka bude. Ne bi bilo dobro da krenemo u provedbu mjera a da na tako važnoj točki kao što je pitanje likvidnosti ne ispunimo očekivanja, da tu mjeru odmah odgodimo, i to ne za mjesec ili dva, nego na neodređeno vrijeme.
Osim toga, kad je riječ o rješavanju pitanja nelikvidnosti, HSLS traži i dopune zakonske regulative o rokovima plaćanja te da se zakonski uvede ništavnost odustajanja vjerovnika od naplate zateznih kamata. Male i srednje tvrtke koje rade s velikim koncernima i državnim tvrtkama, da bi uopće zadržale poslove, trpe kašnjenja s plaćanjem od 200 ili 300 dana. Trpe iako to dovodi do njihove nelikvidnosti, do nemogućnosti isplata plaća i niza drugih problema. Na neki su način ucijenjene od velikih korporacija. Ako se zakonom propiše da nema odustajanja od naplate zateznih kamata, onda će te velike tvrtke dobro razmisliti hoće li kasniti s plaćanjem 200 dana. Takva regulativa postoji u njemačkom zakonodavstvu. Mi samo to moramo prepisati i primijeniti u Hrvatskoj.
• Ipak, mislite li da u državnoj blagajni ima novca za podmirenje svih dugova u mjesec ili dva?
– To je napravljeno 2000. godine i pokazalo se kao dobar potez.
• Što je s pomalo zaboravljenim mjerama za oživljavanje gospodarstva u suradnji s HBOR-om, poslovnim bankama i HNB-om iz perioda kad su iz Banskih dvora stizale krilatice poput: svakog tjedna – mjera jedna?
– Pokazalo se da nema pretjeranog interesa za takav oblik kreditiranja gospodarstva zato što je glavni problem nelikvidnost, a ne mogućnost dobivanja kredita.
• Vaši prijedlozi o osnivanju ministarstva energetike i odustajanju od poskupljenja struje u Vladi nisu naišli na plodno tlo.
– Ne bih rekao da taj prijedlog do kraja nije naišao na razumijevanje.
• Premijerka je rekla: ništa od toga.
– Ne, mi smo predložili da novo ministarstvo energetike bude u idućem sazivu vlade te da bude sastavljeno od već postojećih službi koje su sada razbacane u Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu zaštite okoliša itd. Energetiku smatramo strateškim interesom RH te joj moramo posvetiti i posebnu pozornost.
• A poskupljenje struje?
– Električna energija u 2010. godini ne bi trebala poskupjeti.
• Kako?
– HEP nema konkurenciju od koje bi potrošači mogli kupiti električnu energiju. Dok nema tržišta, cijena nije tržišna kategorija, već nju uređuju HERA, HEP i država. Unutrašnje gubitke u HEP-u treba riješiti racionalizacijom i restrukturiranjem. Do sada još nije došlo do restrukturiranja, iako to uvjetuje EU. Treba odvojiti proizvodnju i opskrbu od distribucije i prijenosa. Zašto to nije napravljeno? A nove hidroelektrane svuda u Europi grade se privatnim kapitalom ili javno-privatnim partnerstvom. Zašto bi se u Hrvatskoj i dalje, po komunističkom modelu, gradile od cijene električne energije koju plaćaju isključivo građani? Osim toga, koliko je u Hrvatskoj tvrtki koje se bave obnovljivim izvorima energije? Ukupno tri vjetroelektrane, a postoje namjenska poticajna sredstva koja građani izdvajaju na uplatnicama. Primjerice, 200 milijuna kuna koje je trebalo usmjeriti na takve projekte potrošeno je nezakonito, za održavanje tekuće likvidnosti u HEP-u.
• Hoćete za to podnijeti kaznenu prijavu?
– Ne. HSLS je politička stranka i ne bavi se kaznenim prijavama.
• Treba li, kako država ne bi morala isplatiti regres za 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama, suspendirati jedan članak Zakona o radu i na taj način ugroziti gotovo sve kolektivne ugovore u zemlji? Treba li zbog jednog odreska ubiti krdo krava?
– U ovoj teškoj situaciji to je pitanje kompromisa između Vlade i sindikata. Pritom se ne smiju ugroziti radna mjesta i isplata plaća.
• A što je s privatnim tvrtkama?
– Privatnim tvrtkama treba omogućiti da lakše rade alokaciju radne snage, ali treba i zaštititi osnovna radnička prava. Mora doći do balansa poslodavaca i sindikata.
• To je moguće?
– Mislim da jest. I mislim da su sindikati, bez obzira na to što su izašli iz GSV-a, spremni na dogovor. Njihov je izlazak samo poruka.
• Ako se sindikati odluče na prosvjede i opći štrajk, hoćete li ih podržati?
– Pravo na štrajk je ustavno pravo, ali opći štrajk nije u interesu ni Vladi, ni radnicima, ni poslodavcima. Nakon štrajka, opet će morati doći do pregovora.
• Kakav je vaš odnos s premijerkom?
– Dobar.
• A s ostalim partnerima?
– S njima surađujemo na koordinacijama stranaka vladajuće koalicije.
• Znači ne baš često?
– Koliko ima koordinacija, toliko surađujemo.
• Jeste li zadovoljni premijerkom Jadrankom Kosor?
– Zadovoljni smo njezinom opredijeljenošću za borbu protiv korupcije i time što je napokon došlo do konkretnog prijedloga gospodarskih mjera.
• Što će se dogoditi ako ne završimo pregovore do kraja godine? Ako poglavlje 23 ne otvorimo ovoga ljeta?
– Kada određene europske zemlje donesu političku odluku da Hrvatska može zatvoriti sva poglavlja, mi ćemo ih i zatvoriti.
• Koje su to zemlje?
– Velika Britanija, prije svega. I to će se dogoditi najkasnije do sredine iduće godine. Hrvatska će do kraja 2012. biti punopravna članica Europske unije.
• A gdje će 2012. biti HSLS?
– U Hrvatskom saboru, s puno više zastupnika nego što ih ima danas.
• Javna je tajna da su HDZ i SDP zainteresirani za koaliranje s HSLS-om. Je li suradnja s premijerkom toliko dobra da se odbije ono što opozicija nudi? A spominju se solidna četiri mjesta u Saboru.
– Izbori su za godinu i pol. U teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj živimo vrlo je nezahvalno prognozirati političke rasplete. Mislim da svaka stranka treba raditi na izgradnji svog imidža prije izbora, svog rejtinga, i to je moj primarni cilj, da kao samostalna politička stranka, s puno prijedloga, gradimo svoj identitet. Kada HSLS bude imao veći rejting nego što ga ima danas, kada bude prepoznat po cijelom nizu ključnih stavova i programskih rješenja, po tisućama novih ljudi, to će biti ono čemu mi u HSLS-u težimo. Od HSLS-a kao liberala želim napraviti treću političku opciju, kao što se to pokazalo na izborima u Njemačkoj prije godinu dana i na izborima u Velikoj Britaniji prije mjesec dana. Na žalost, na većini hrvatskih izbora građani su glasali protiv, a ne za.
• Znači, vi ste hrvatski Nick Clegg?
– (Smijeh) Vidjet ćemo.
• U kuloarima se spominje da imate problema s frakcijama u stranci. Spominju se Đurđa Adlešič i Ivan Čehok.
– S Đurđom Adlešič nikad nisam imao bolji odnos nego sada, a Čehok je prije nekoliko dana izjavio da se smatra čvrstim članom HSLS-a. Za razliku od ostalih stranaka u Hrvatskoj, HSLS ima najmanje unutrašnjih problema.
• To kažu u svim strankama.
– HSLS nikada nije bio jedinstveniji.
• Je li tome pripomogla afera s Croatia osiguranjem i Hrvojem Vojkovićem?
– Croatia osiguranje je za HSLS daleka prošlost. HSLS s time nema više ništa.
• Što je sa Zakonom o medicinskoj oplodnji? Hoćete li ići prema Saboru s izmjenama postojećeg zakona?
– Ovaj zakon je dobar, ali ga treba još poboljšati. HSLS nije zadovoljan da parovi iz Hrvatske moraju odlaziti u Maribor na postupak medicinske oplodnje. Stoga ćemo tražiti sljedeće: da se u postupku izvantjelesne oplodnje mogu oploditi sve jajne stanice dobivene u jednom postupku te da se višak preostalih spolnih stanica i zametaka može pohraniti.
• Kako komentirate otpremninu Tomislavu Dragičeviću od 6,7 milijuna kuna? Premijerka je najavila istragu, ali rezultati su, zasad, nepoznati. Navodno iz Ine u Banske dvore još nije stigao odgovor na to pitanje. Premijerka je čak najavila da će nešto poduzeti.
– Ako je to taj iznos, to je sramotno i očekujem od hrvatske države da o tom pitanju nešto učini. Također, očekujem da se zakonskim rješenjima ograniče sve otpremnine za članove uprava trgovačkih društava u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu države.
Darinka je Šuker degfinitivno ismijao. Sramota, za obojicu.