Unatoč brojnim lošim pokazateljima i problemima, domaća industrija ipak ima i nekih razloga za optimizam. Kako pokazuje godišnje izvješće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), tijekom protekle dvije godine cijena prirodnog plina za poslovne i industrijske potrošače u Hrvatskoj smanjila se za otprilike 20 posto, a u slučaju nekih velikih potrošača, proizlazi iz podataka kojima raspolaže Poslovni dnevnik, smanjila se i za trećinu.
Nekonkurentne cijene
Riječ je o iznimno važnom trendu povezanom s liberalizacijom domaćeg plinskog tržišta, a koji bi trebao rezultirati dugoročnim poboljšanjem konkurentnosti hrvatske industrije. A upravo je industrija godinama bila glavna žrtva tržišno nelogičnog sustava u kojem je praktički cijena plina za male potrošače, odnosno kućanstva, bila subvencionirana većom cijenom za velike kupce. Upravo zbog takvog modela državne regulacije cijena plina, koja nije uvažavala ni proizvedene količine, ni razdoblje, ni dijagram, ni disciplinu potrošnje, hrvatska industrija godinama je plaćala jednu od najviših cijena plina u Europi.
Ipak, u čestim javnim razmatranjima razloga sloma hrvatske industrije u proteklih šest godina krize gotovo nikad se ne spominje nekonkurentna cijena energenata, iako je ona igrala ključnu ulogu u gašenju brojnih proizvodnih pogona u Hrvatskoj. Primjerice, prema podacima HERA-e, još prije dvije godine hrvatska industrija plaćala je 27 posto veću cijenu plina od europskog prosjeka. Lani je ta brojka pala na 13 posto, a kako je trend pada cijena i rasta konkurencije zabilježen i ove godine, može se očekivati da bi u bližoj budućnosti moglo doći i do izjednačavanja cijena s onima u Europskoj uniji.
Taj trend smanjenja cijena razvojem tržišnog natjecanja naročito je vidljiv u kontekstu dvaju najvećih potrošača plina u Hrvatskoj – Hrvatske elektroprivrede i kutinske Petrokemije. Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže Poslovni dnevnik, obje te tvrtke još 2012. temeljem dvogodišnjih ugovora s Inom plaćale su više od 500 dolara za tisuću kubičnih metara plina. No 2013. alternativni dobavljač Prvo plinarsko društvo u suradnji s ruskim Gazpromom Petrokemiji je ponudio cijenu od 390 dolara za tisuću kubika plina, a ove godine ju je smanjio na 380 dolara. Pritom treba napomenuti da su veliki domaći potrošači u ljetnim mjesecima, kad je potražnja manja a plin jeftiniji, u zadnje dvije godine plin kupovali i po 320 dolara za tisuću kubika.
Slična cjenovna kretanja kao i kod Petrokemije viđena su i kod HEP-a. Kompanijina tvrtka za distribuciju HEP Plin još 2012. plaćala je oko 570 dolara za tisuću kubika plina, da bi tijekom iduće dvije godine ta cijena pala na oko 450 dolara.
Činjenica jest da nabavne cijene na tržištu danas uvelike variraju o stupnju fleksibilnosti dobave koju kupac zahtijeva. Dakle, što potrošač traži veću mogućnost smanjenja i povećanja količina u određenim razdobljima ugovora, konačna cijena – zbog troškova skladištenja i transportnog sustava – raste.
Skup transport
HEP tako trenutačno na razini cijele grupe ima tri ugovora za dobavu. Za uslugu s najmanjom mogućnošću fleksibilnosti Ini plaća oko 380 dolara za tisuću kubika, za količine s nešto većom mogućnosti manipulacije Prvom plinarskom društvu plaća oko 420 dolara, a za količine namijenjene pokrivanju neplanirane vršne potrošnje mađarskom MET-u plaća oko 580 dolara.
Osim toga, veća odgovornost kupaca u kombinaciji s većom konkurencijom opskrbljivača – HERA-ino izvješće pokazuje da su prošle godine broj opskrbljivača i stopa promjene opskrbljivača na tržištu porasli – mogla bi u budućnosti rezultirati daljnjim padom cijene.
Strukturni problem domaćeg tržišta ostaje relativna udaljenost od europskih plinskih tržišta, pa gotovo šest posto konačne cijene otpada na troškove transporta. Taj problem mogao bi se riješiti u srednjem roku otvaranjem lokalnog tržišta, ispune li se slutnje o novim ležištima plina u Hrvatskoj, te najave o gradnji jadransko-jonskog plinovoda i LNG terminala. Svaki od tih projekata za domaću industriju bio bi dobra vijest.
>>U Hrvatskoj je prošle godine proizvodnja biodizela pala za 15,3%
>>Izvješće o stanju u sektoru prirodnog plina u Republici Hrvatskoj u 2013.
Naslov i članak nemaju veze jedno s drugim, Podaci iz članka su samo nabacani brojevi i uopćene teze, a povezujući naslov i tekst, proizlazi da se naša industija sastoji od HEP plina pa je članak trebao dobiti naslov da potrošačii plina (industrijski i poslovni) paze na potrošnju plina. Stvarno - kamo ide Večernji? Nije novinarstvo da svakih pet minuta bubnete neki naslov i "novu" temu. Nekada su novinari (ako ih još ima) zaista informirali čitatelje, a neki i educirali. Danas smo spali na razne (d)Rozge, DareBubamare, Nataly i kako već ne. Strašno