Svi putovi migrante vode prema Europi, a sada se otvorila i nova ruta preko Poljske. Čim se zatvori jedna ruta, otvara se druga. Najnovije rute za migrante prema Europi idu preko Bjelorusije u Litvu i Poljsku.
Poljska granična služba u četvrtak je na bjelorusko-poljskoj granici uhitila najveću skupinu ilegalnih migranata u povijesti zemlje. Pri ilegalnom prelasku granice uhićena je 71 osoba, ponajviše Iračana i Iranaca, priopćeno je iz ministarstva unutarnjih poslova Poljske.
Poljska optužuje Bjelorusiju da šalje sve veći broj migranata preko granice kao osvetu zbog odluke Varšave da pruži utočište Kristini Timanovskoj, bjeloruskoj atletičarki koja se odbila vratiti u domovinu s Olimpijade u Tokiju.
Koriste ih kao “živo oružje”
Zamjenik ministra unutarnjih poslova Maciej Wasik rekao je da Minsk vodi „hibridni rat s Europskom unijom preko ilegalnih migranata“. Proteklih je tjedana i susjedna članica Europske unije Litva izvijestila o rastu broja ilegalnih prelazaka granice migranata iz Bjelorusije tvrdeći da ih Minsk dovodi zrakoplovima i šalje u europski savez.
– To su mladi muškarci i žene s djecom. Bjelorusija ih koristi kao živo oružje – kazao je Wasik za poljsku Telewizju wPolsce.
– Proteklih dana bilježimo povećanje broja migranata i smatramo da je to reakcija na davanje azila bjeloruskoj trkačici – dodao je Wasik.
Timanovskin bijeg, koji podsjeća na one iz vremena hladnog rata, dodatno je pojačao tenzije između Zapada i Minska, u vrijeme dok EU optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da koristi migrante i kao osvetu zbog europskih sankcija.
Timanovska tvrdi da su je predstavnici bjeloruskog tima prisilno pokušali poslati kući jer je kritizirala sportske vlasti. Odbila je ukrcati se na let te je zatražila zaštitu japanske policije. U srijedu je 24-godišnja atletičarka odletjela u Poljsku. Službena Varšava i prije je bila kritična prema autoritarnoj vladavini Lukašenka te je primila velik broj bjeloruskih aktivista nakon prosvjeda koji su izbili prošle godine.
Poljska granična policija rekla je da je privela skupinu od 71 migranata s noći na četvrtak, te skupinu od 62 ljudi, većinom Iračana, u srijedu. To je više od 122 ilegalnih migranata koliko je poljska granična policija uhitila cijele prošle godine. Prošli su mjesec uhićena 242 migranta. Valovi ilegalnog useljavanja u Europu pojačali su se posljednjih godina, a iako su njihovi putovi bili brojni, cilj je ostao isti, doći do srca Europe, osobito Njemačke.
U posljednje vrijeme osjetno su pojačane rute preko Bjelorusije nakon što je EU odlučila protiv migranata krenuti kamerama, detektorima laži i zvučnim topovima što bi moglo zaustaviti priljev migranata u zemlje EU. Tako Europska unija financira novu opremu na vanjskoj granici EU u Grčkoj gdje su se uz pet metara visoki zid postavile posebne kamere i detektori laži kojima provjeravaju govore li migranti istinu.
Također, tu su i zvučni topovi koji stvaraju buku i tako odbijaju migrante na dolazak na granicu. Isto tako, na grčko-turskoj pograničnoj rijeci Evros postavljena je tehnologija živih kamera koja gotovo uklanja lišće kako bi se pronašli ljudi koji se skrivaju u grmlju. Migranti koji uspijevaju prijeći sve te prepreke i doći do BiH ovdje zapnu jer hrvatska policija sprečava ilegalan prelazak granice između BiH i Hrvatske.
Zbog toga su migranti pronašli novu rutu, ovog puta preko Bjelorusije, kojom pokušavaju prijeći u susjednu Litvu i Poljsku. Unatoč političkoj prirodi migracijskog puta u Europu kroz Tursku, kao i nedavno otvorenoj cesti između bjeloruske i litavske granice, te je rečeno da je Minsk otvorio svoja vrata kao pritisak na EU, što je dalo velik zamah ilegalnoj migraciji.
Većina migranata koji dolaze s Bliskog istoka i iz Afrike.
Žilet-žica u Litvi
Zbog nove rute kojom migranti prolaze preko Bjelorusije, Litva je počela postavljati žičanu ogradu na svojoj granici s Bjelorusijom, suočena s naglim rastom broja ilegalnih ulazaka u zemlju.
– Postavljena žičana barijera prema planu ukupno će biti dugačka 550 kilometara – kazala je ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite ističući kako je “donesena odluka i da se izgradi ograda na granici s Bjelorusijom koja će koštati oko 41 milijun eura”.
Između ostalog, vojnici su postavili fizičku barijeru nedaleko od grada Druskininkaia, u blizini graničnog trokuta s Bjelorusijom i Poljskom. Taj dio granice dug je 30 kilometara. Vlada u Litvi već je proglasila izvanredno stanje kako bi jednostavnije i promtno reagirala. Zbog nastale situacije litavski predsjednik Gintanas Nauseda odmah je tada sazvao sastanak vijeća za nacionalnu sigurnost.
VIDEO ANKETA: Pitali smo Zagrepčane boje li se poskupljenja?
Bjelorusija se ponaša poput Srbije samo što srbi podmuklo i šutke kao kučke provode rusku politiku a Bjeruski predsjednik javno i i izravno prijeti Europskoj uniji. Još je jedna razlika između Bjeloruskog i Srpskog naroda a to je da Bjeloruski narod nepodupire politiku svog predsjednika a zaluđeni i priglupi srpski narod podupire politiku svog predstavnika .