Problemi se ne rješavaju ni brzo niti lako, ali promjene se događaju.
Mi smo se prije 50 godina borili za građanska prava, borili smo se za
pravo glasa za zajedničke škole, da nas ne odvajaju od bijelaca, a
danas je predsjednik naše zemlje Barack Obama, sin kenijskog
doseljenika i majke Amerikanke, koji je odrastao s indonezijskim
muslimanima. To pokazuje da se borba isplati i da snovi postaju
realnost.
Poruke mladima
To je jedna od poruka koje je sin najpoznatijeg američkog borca za
ljudska prava, Martin Luther King III. uputio tijekom ovotjednog
obilaska Bosne i Hercegovine. Iako nije dostigao očevu slavu, King je
nastavio njegovim putom i zajedno sa svojom organizacijom “Ostvarenje
sna” aktivno promovira ljudska prava diljem svijeta.
U jugoistočnu Europu je došao prvi put i to na poziv američkog
veleposlanstva u Sarajevu, koje nastoji potaknuti pozitivne procese u
zemlji u kojoj su etničke, vjerske, političke, pa i regionalne podjele
i 14 godina nakon rata vrlo izražene.
Obišao je King za pet dana Sarajevo, Banja Luku, Tuzlu, Mostar i Stolac
i u svim tim gradovima obraćao se civilnom društvu, studentima, mladim
ljudima, za koje, tvrdi, da su ključ pozitivnih promjena u svakom, pa i
bosanskohercegovačkom, društvu.
- Ja se uvijek obraćam mladim ljudima, jer su oni pokretači promjena u
društvu. Moj otac je postao vođa pokreta za građanska prava sa 26
godina. Nije King Jr. stvorio pokret za građanska prava, nego je pokret
stvorio njega, a on je samo hrabro i odvažno zastupao njihove interese.
Znam rat i teškoće kroz koje ste prošli u BiH.
Ali, poteškoće stvaraju prilike da veliki isplivaju na površinu. Moj
otac i njegov tim su 50-ih i 60-ih postigli nevjerojatne stvari u
SAD-u, iskoristili su koncept nenasilja. Taj se koncept može
primijeniti svugdje u svijetu.
Svaka zajednica treba to shvatiti i gledati u budućnost. Vjerujem da
svaka zemlja ima budućnost, a ona je u mladim ljudima, kaže King III.
No, i on priznaje kako ni četiri desetljeća nakon smrti Martina Luthera
Kinga Jr. njegov “san” nije u potpunosti ostvaren. Kao i većina
Afroamerikanaca i pripadnika drugih manjinskih skupina u SAD-u, King
III. velike nade polaže u novog američkog predsjednika, Baracka Obamu.
Izazovi su i velike šanse
- Za SAD ovo su, sigurno, zanimljiva vremena. Kada je izabrala prvog
Afroamerikanca za predsjednika, Amerika je odabrala fokus na svoju
raznolikost. Ovo je, ujedno, kritično vrijeme, jer imamo svjetsku
financijsku krizu. Međutim, kada postoje izazovi, postoje i velike
šanse, ističe King.
On je u predizbornoj kampanji snažno podržao Obamu, a bio je i jedan od
ključnih govornika na njegovoj predsjedničkoj inauguraciji. Iako nije
lako nositi breme slavnog i velikog oca, King III. uspješno se nosi s
osporavanjima dijela američke politike i medija.
Usprkos tome, on je danas jedna od ključnih osoba u nevladinom sektoru
SAD-a, bez čije potpore Obama teško može uspjeti. Uostalom, upravo se
od Obame očekuje da završi politički posao koji je King Jr. počeo prije
pola stoljeća.
Karizmatični vođa crnaca
Martin Luther King Jr., baptistički svećenik, rođen 1929. u Atlanti, zauvijek će ostati jedna od stožernih političkih figura američke povijesti i to kao borac za prava Afroamerikanaca i njihova građanska prava. Njegovo javno djelovanje počelo je 1955. u crkvi u kojoj je bio pastor u Montgomeryju u Alabami, nakon čega je pokrenut čuveni bojkot autobusa koji je bio povijesni preokret u borbi za crnačka prava. U sljedećih osam godina Martin Luther King postao je karizmatični vođa koji je snagom svoje riječi i djelovanja oko sebe okupio golemo mnoštvo Afroamerikanaca koji više nisu željeli trpjeti diskriminaciju. On je 1963. predvodio čuveni “Marš na Washington” gdje je pred 250 tisuća ljudi održao svoj već mitski govor “I Have a Dream”. Godinu kasnije dobio je Nobelovu nagradu za mir, a ubijen je 1968. u Memphisu hicem iz snajpera. (M. Šerić)
