Iako će mnogi podaci vezani za aferu Agrokor u javnost izlaziti još godinama, već sada po onim osnovnim brojkama koje smo doznali u utorak, nakon što je 459 stranica velika optužnica stigla na zagrebački Županijski sud, možemo utvrditi da je riječ o slučaju s kakvim se hrvatski pravni sustav do sada nije susreo. Šteta od 1,2 milijarde kuna, 15 okrivljenika, 84 svjedoka, istraga koja je za 14 mjeseci probila sve rokove i koštala 11,5 milijuna kuna, spis koji (trenutačno) broji 83 tisuće stranica... S obzirom na sve te nadrealne brojke postavlja se i pitanje hoće li i za vođenje samog kaznenog postupka možda vrijediti neka drukčija pravila od onih po kojima je naše pravosuđe do sada radilo.
Sutkinja Željka Skomeršić
Samu proceduru koja prethodi eventualnom sudskom postupku koji, vrlo vjerojatno, neće krenuti do kraja ove godine, objasnio nam je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića. A o tome što nas, s obzirom na velik broj optuženika, čeka kad i ako suđenje uopće počne te o tehničkoj mogućnosti izvođenja tako masovnih rasprava u doba epidemije, porazgovarali smo s Krešimirom Devčićem, glasnogovornikom Županijskog suda u Zagrebu.
– Spis će prvo dobiti predsjednika optužnog vijeća koji će onda provesti prvu kontrolu optužnice u smislu toga sadrži li optužnica sve što po Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) mora sadržavati ili je državni odvjetnik napravio neki formalni propust – kaže Fran Olujić. A upravo to bit će i prvi zadatak sutkinje Željke Skomeršić, koja će biti predsjednica optužnog vijeća u slučaju Agrokor te će odlučivati o valjanosti same optužnice.
Skomeršić je na mjesto sutkinje zagrebačkog Županijskog suda imenovana odlukom Državnog sudbenog vijeća u listopadu 2017. godine, a na tu je poziciju došla s Općinskog kaznenog suda, gdje je kao sutkinja radila deset godina. Nakon što se uvjeri da tužitelji nisu napravili neki formalni propust, a takvih propusta nema u, tvrdi Olujić, više od 99% slučajeva, optužnica se šalje na dostavu svim okrivljenicima osobno poštom preporučeno s dostavnicom da postoji dokaz da su je primili i kad su je primili. Optužnica se isto tako šalje i svim njihovim braniteljima. Nakon što svi prime optužnicu, što bi moglo potrajati s obzirom na to da ih je ovdje 15 i da ne žive svi u Hrvatskoj, počinje teći rok od osam dana za davanje odgovora na optužnicu.
– Taj rok od osam dana nije neprekoračiv, on je sličan onom roku koje je DORH imao za dovršetak istrage. Prekoračio ga je za 14 mjeseci i nikome se ništa nije dogodilo, tako da ga možemo prekoračiti i mi, samo što se ovdje optužno vijeće može sastati i odlučivati o valjanosti optužnice bez obzira na to dobije li od nas odgovor ili ne – objašnjava odvjetnik Olujić.
Nakon što se sastane, optužno vijeće ima tri opcije – optužnicu može odbaciti, potvrditi ili je vratiti na doradu. Odbacivanje optužnice u praksi se događa vrlo rijetko, a da bi se to dogodilo, vijeće bi moralo smatrati da je nerazmjer iz onoga što se tvrdi u optužnici i do sada prikupljenih dokaza toliki da se uopće ne može voditi daljnji kazneni postupak. Optužnica se na doradu DORH-u vraća kada vijeće nije zadovoljno nekim njezinim određenim aspektom, a u tom slučaju opet se otvara faza istrage. Ovisno o obujmu posla, tužitelji dobivaju konkretan rok do kojeg moraju prepraviti optužnicu.
Nakon što optužnica bude potvrđena, predmet dobiva svog predsjednika vijeća koji će voditi glavnu raspravu i onda on, nakon što se upozna s predmetom, šalje svim strankama poziv za glavnu raspravu. Da bi uopće počela glavna rasprava na tom prvom raspravnom danu, moraju biti prisutni svi okrivljenici i svi branitelji da bi se izjasnili najprije o osobnim podacima, a zatim i o krivnji u smislu smatraju li se krivima ili ne. U ovom slučaju to znači da bi u sudnici trebalo biti najmanje četrdesetak ljudi.
Može i izvan zgrada sudova
– Eventualno tri ili četiri sudnice u Zagrebu imaju mjesta za održavanje takvih rasprava uz poštivanje svih epidemioloških mjera, po jedna na Općinskom kaznenom, Trgovačkom, Građanskom i Županijskom sudu, s tim da ona na Županijskom neće zbog potresa biti u funkciji još otprilike godinu dana – objasnio je sudac Krešimir Devčić, koji je nadodao da bi, čak i u slučaju da se situacija s koronom ne smiri, a sve dvorane pokažu se premalima za održavanje rasprava, one mogle biti organizirane i izvan zgrada sudova, a to čak i ne bi bio prvi put da se tako nešto događa. Tako je pripremno ročište u slučaju Forex, u kojem je bilo gotovo 700 oštećenika koji su mogli nazočiti raspravi, održano u dvorani zagrebačkog Studentskog centra.
VIDEO: ivica Todorić izlazi iz Remetinca
To na kraju znači ništa od toga.