Velika Britanija izračunala je da zaposleni ponedjeljkom najviše
boluju. Iako se u Hrvatskoj dan s najviše bolovanja ne zna, podaci
HZZO-a za 2008. godinu pokazuju koliko (i od čega) Hrvati boluju.
Pratnja i njega
Prema statistici, radno aktivni Hrvati, njih ukupno 1,582,261, lani su
na bolovanju proveli 10,329.373 dana na teret HZZO-a, a to znači da je
u prosjeku svaki dan bolovanje koristilo 32.896 Hrvata. No, nisu u svim
gradovima jednako bolesni, pa je prvo mjesto na državnoj tablici po
stopi bolovanja zauzeo Gospić s 4,13, a slijedi ga Bjelovar s 4,03
posto.
Ljestvica najčešćih razloga za bolovanje
Zagreb četvrti 'najbolesniji' grad u Hrvatskoj
Na trećem i četvrtome mjestu su Osijek s 3,97 te Zagreb sa stopom
bolovanja koja je u prošloj godini iznosila 3,89 posto. Većina građana
bolovanje je koristila zbog bolesti i izolacije, te pratnje i njege,
dakle 7,584.882 dana, dok je za komplikacije u trudnoći iskorišten
2,744,491 dan od ukupnog broja.
Kako u Hrvatskoj ne postoje mehanizmi za utvrđivanje lažnih bolovanja,
zanimljivo je proučiti statistiku Zavoda koja govori o bolestima koje
napadaju Hrvate. Na prvome mjestu na bolovanje se odlazi zbog
kardiovaskularnih oboljenja, no već na drugome mjestu razlozi za
bolovanje su bolesti lokomotornog sustava.
Tempo života
To je kategorija u koju se svrstavaju bolesti poput išijasa,
uklještenja, šepavosti i slično. Podaci nadalje upozoravaju da je
psihološko zdravlje nacije ugroženo brzim tempom života, jer se na
trećemu mjestu po učestalosti uzroka korištenja bolovanja nalaze
različiti psihijatrijski poremećaji. Iz podataka se također može
iščitati da su različite komplikacije u trudnoći zauzele visoko,
četvrto mjesto na ljestvici razloga za korištenje bolovanja.
Podatke o tvrtkama čiji su radnici proveli najviše dana bolujući nije
moguće dobiti, no neslužbeno doznajemo da se poslodavci često žale
HZZO-u na lažna bolovanja.