Upozoravao sam stočare na opasnosti koje sa sobom nose brojni mikotoksini koji se stvaraju u žitaricama na polju, u skladištima ili u gotovoj hrani. No, stekao sam dojam da još ne shvaćaju opasnosti koje nosi hranidba životinja zaraženim žitaricama ili hranom – kaže veterinarski stručnjak dr. sc. Predrag Kočila.
Kao jedan od najnovijih primjera navodi slučaj vlasnika 20 krmača, kojemu su odojci 19. srpnja iznenada počeli obolijevati i ugibati na jednome obiteljskom gospodarstvu.
– Godinu dana vlasnik je u hranu stavljao prošlogodišnji ječam zagađen mikotoksinima, a da to nije znao jer se ječam na prvi pogled činio zdravim. U posljednja tri tjedna oprasile su se četiri krmače kod kojih je zamijetio da su ostale bez mlijeka za mladunčad. Odojci su počeli ugibati nakon nekoliko dana zbog slabosti, proljeva i pada otpornosti. Oni koji su uspjeli preživjeti tu početnu fazu bolesti pokazali su znakove živčanih poremećaja, grčili su se i "veslali" nogama, na kojima su se pojavile i otvorene rane. Za nekoliko dana i oni su uginuli – kaže dr. sc. Predrag Kočila i upozorava da se u Hrvatskoj nitko na terenu ne bavi istraživanjem utjecaja mikotoksina iz kukuruza, ječma, pšenice i zobi na zdravlje životinja.
Neki ih nazivaju i "nevidljivim ubojicama" koji nastaju od brojnih vrsta plijesni i to zbog nepovoljnih uvjeta vlage i temperature na mjestima gdje se hrana skladišti i čuva. Mala je, kaže, vjerojatnost da će se životinje, ali i ljudi, zaraziti velikom dozom mikotoksina u kratkom vremenskom razdoblju jer opasnost prijeti od taloženja koje može trajati godinama.
Računa se da je najmanje 25 posto ratarskih proizvoda u svijetu zaraženo mikotoksinima, a u Hrvatskoj je, tvrdi, taj postotak osjetno veći.
Ljudi i životinje unose ih u organizam hranom, udisanjem ili preko kože, a nakon određenog vremena mogu izazvati zdravstvene probleme, od slabljenja imunološkog sustava do bolesti jetre, bubrega...
Budući da je zdrava hrana, organizirana i izbalansirana hranidba životinja preduvjet za uspješnu stočarsku proizvodnju, smatram da bi i u Međimurskoj županiji jedan od ciljeva trebao biti financijska pomoć uzgajivačima stoke. Kontrola kvalitete stočne hrane u razvijenim zemljama smatra se obveznom, a na hrvatskim gospodarstvima to je još nepoznanica – kaže dr. sc. Predrag Kočila, koji je županu Ivanu Perhoču poslao zahtjev da i Međimurska županija potpiše ugovor o sufinanciranju kontrole kvalitete stočne hrane.
Prihvati li se prijedlog, Županija bi sufinancirala troškove poljoprivrednim gospodarstvima.
