TEMA O KOJOJ SE MALO GOVORI

Nevjerojatni podaci: Evo kako buka utječe na djecu, u Europi ih gotovo 60.000 ima poteškoće u ponašanju

Zagreb: Radovi na sanaciji tramvajskog kolosijeka na križanju Savske i Ulice grada Vukovara
Luka Batelic/PIXSELL
31.01.2025.
u 08:44

Buka, koja uključuje promet, industrijske aktivnosti i druge izvore, može smanjiti sposobnost djece da se dostatno usredotoče na zadatke čime se smanjuje njihova učinkovitost u školskim aktivnostima, zaključci su istraživanja koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA)

Djeca koja žive u područjima s većim razinama okolišne buke često pokazuju smanjenje sposobnosti koncentracije i učenja, posebno u zadacima koji zahtijevaju viši stupanj pažnje i koncentracije, poput čitanja. Buka, koja uključuje promet, industrijske aktivnosti i druge izvore, može smanjiti sposobnost djece da se dostatno usredotoče na zadatke čime se smanjuje njihova učinkovitost u školskim aktivnostima, zaključci su istraživanja koje je objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Prema studiji, izloženost djece visokoj razini buke, posebno u urbanim područjima, može imati ozbiljan negativan učinak na njihove kognitivne sposobnosti i ponašanje. Više od pola milijuna djece u Europi ima smanjenu sposobnost čitanja zbog buke iz okoliša cestovnog, željezničkog i zračnog prometa.

Gotovo 60.000 djece u EU ima poteškoće u ponašanju zbog buke iz okoliša uzrokovane prijevozom, i to je jedan od najštetnijih čimbenika okoliša za zdravlje u Europi nakon onečišćenja zraka. Povezana je s povećanim rizikom od razvoja širokog spektra zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne, metaboličke i mentalne bolesti. Kod adolescenata je prometna buka povezana i s anksioznošću, a neka istraživanja ukazuju na to da rana životna izloženost buci iz prometa također može dovesti do problema s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi. Preko 20 posto stanovništva EU-a, uključujući djecu, živi u područjima gdje su razine prometne buke štetne za zdravlje. U mnogim urbanim sredinama taj je postotak doseže 50 posto. Otprilike 14 milijuna djece u dobi od šest do 17 godina u Europi izloženo je prosječnoj razini buke od 55 dB ili višoj.

VEZANI ČLANCI:

Jedan od ključnih nalaza je da dugotrajna izloženost buci može izazvati značajan stres i poremećaje u spavanju kod djece. Navedeni čimbenici mogu dodatno pogoršati njihove kognitivne sposobnosti, smanjiti raspoloženje i izazvati probleme u ponašanju. Tako primjerice, djeca koja redovito spavaju u bučnim uvjetima mogu imati problema sa koncentracijom tijekom nastave, što se negativno odražava na njihove školske rezultate. Predmetno istraživanje je jasno ukazalo na povezanost između okolišne buke i lošijih rezultata u učenju, kao i povećanih poteškoća u socijalnim interakcijama, navode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Izloženost buci može, utvrđeno je, dovesti do razvoja različitih problema u ponašanju, poput povećane razdražljivosti, nemira i smanjenja sposobnosti za suradnju s vršnjacima. Navedeni problemi mogu dodatno pogoršati socijalnu integraciju i emocionalnu stabilnost djece, stvarajući dugoročne izazove u njihovom odrastanju.

- Pored negativnih učinaka na kognitivne sposobnosti i ponašanje, istraživanje također ukazuje da su djeca osjetljivija na štetne učinke buke zbog svoje veće osjetljivosti na okolišne čimbenike i manje razvijenih obrambenih mehanizama. To zapravo znači da djeca, posebno mlađa, mogu biti podložnija negativnim posljedicama izloženosti buci od odraslih – ističu. Rješenje su mjere kao što su poboljšanje urbanog planiranja kako bi se smanjila buka u blizini obrazovnih i stambenih objekata, a važna je i uloga obrazovnih institucija za osiguravanje uvjeta koji djeci omogućavaju bolje koncentriranje, poput zvučne izolacije u učionicama. Osim toga, važno je, napominju u EEA-u, podizanje svijesti među roditeljima i nastavnicima o važnosti smanjenja buke u svakodnevnim životnim uvjetima i poticanje na poduzimanje odgovarajućih koraka za smanjenje izloženosti djece buci. Političari također mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju okolišne buke kroz daljnje zakonodavne inicijative i regulative koje bi postavile jasne smjernice za smanjenje buke u urbanim sredinama. Naglašena je potreba za izradom i provedbom strategija koje bi uključivale korištenje tihih prometnih i industrijskih tehnologija, kao i postavljanje zvučnih barijera i drugih, sličnih, infrastrukturnih rješenja, zaključak je istraživanja.

>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>

Zagreb: Radovi na sanaciji tramvajskog kolosijeka na križanju Savske i Ulice grada Vukovara
1/11

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije