Susret predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, na marginama 70. jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, dolazi u pravo vrijeme. Odnosi Hrvatske i Mađarske, barem na razini dviju vlada, možda jesu u "hladnoratovskom ozračju", no postoje želje da se napetosti između dviju savezničkih i prijateljskih zemalja smanje. U "vrlo srdačnom" razgovoru, kažu sudionici, koji je trajao dvadesetak minuta, naša predsjednica i mađarski premijer, naravno, razgovarali su i o uzroku koji je poljuljao odnose Hrvatske i Mađarske, izbjegličkoj krizi. Odnosno, kako oboje radije naglašavaju, "migrantskoj krizi". Razgovor je bio opći, a konkretniji, koji se izravno tiče bilateralnih odnosa i rješenja, planiran je za tjedan dana u Budimpešti, kamo naša predsjednica odlazi u višednevni službeni posjet i održavanje sjednice Višegradske skupine na Balatonu.
Nije za željezna vrata
Orbán i Grabar-Kitarović imaju slična viđenja o tome da krizu s migrantima/izbjeglicama treba riješiti na izvoru, tamo gdje nastaje, te da bi Unija trebala braniti svoju prvu vanjsku, schengensku granicu, dakle onu između Grčke i Turske. K. Grabar-Kitarović, međutim, nije sklona Orbánovim metodama zatvaranja granica, nije za postavljanje žica i željeznih vrata. Ona je, kao što je već govorila, za uspostavu kontrole i nadzora nad ilegalnim prijelazima granica, a da se val migranata usmjerava k legalnim graničnim prijelazima, uz obavljanje punog nadzora naših institucija. U svom govoru u UN-u, predsjednica je upozorila na to da migrantska kriza jako opterećuje zemlje jugoistočne Europe, da je riječ o svjetskom, a ne problemu samo nekih zemalja, da se nitko ne može pretvarati da to nije njegov problem i da je potreban konsenzus unutar EU. Za nju ova kriza pokreće pitanje obrane od terorizma, ali i pitanje pružanja dovoljne financijske i materijalne pomoći izbjegličkim logorima u Turskoj, Jordanu, Libanonu i na drugim mjestima. To je, kazala je, pitanje djelotvornog nadzora i upravljanja međunarodnim granicama te pitanje borbe protiv onih koji profitiraju od krijumčarenja ljudima.
Tri dana u Mađarskoj
Predsjednica RH 7. rujna odlazi u Budimpeštu, dočekuje ju mađarski predsjednik János Áder, pa predsjednik parlamenta László Kövér. Zatim slijedi ozbiljan razgovor s premijerom Orbánom na kojem će biti "izlistani" konkretni problemi između dviju država. Drugog dana posjeta predsjednica će obići predstavnike hrvatske zajednice te posjetiti hrvatsku školu. Slijedi odlazak na Balaton, gdje će se 9. rujna održati skup V4 (Višegradske skupine – Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske), na koji je pozvana i hrvatska predsjednica. Teme skupa su klimatske promjene, budućnost proširenja EU na jugoistok Europe i, najaktualnija – migracije.
>> Hrvatsku je dosad migrantska kriza stajala najmanje 21,5 milijuna kuna
>> Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
Jao, što će nam sada naši orlovi Zoka i Ostoja. Prvi će se sam vjerojatno javiti u neki stacionar, ali što će biti s drugim?