Austrijski diplomat Valentin Inzko bez ikakve je dvojbe
najprihvatljiviji kandidat za novog visokog predstavnika i posebnog
predstavnika EU u BiH, a na najavu imenovanja nije stiglo niti jedno
negativno reagiranje. Prvi poslijeratni veleposlanik Republike Austrije
u BiH ima sve potrebne prednosti za novog visokog predstavnika budući
da najbolje poznaje političke odnose i probleme u zemlji.
Veleposlanik u Sloveniji
Sam Inzko nije krio svoje zadovoljstvo u slučaju da imenovanje podrže
sva članice Vijeća za provedbu mira u kojemu se nalaze i predstavnici
izvan Europske unije, prije svih Sjedinjene Države i Rusija. Ovaj
austrijski diplomat, koji je trenutačno veleposlanik te zemlje u
Sloveniji, u BiH je bio veleposlanik između 1996. i 1999. godine.
Inzko se pojavio u prvom planu za poziciju visokog predstavnika nakon
što je postalo jasno kako Velšanin Emyr Jones Parry ne može odmah
preuzeti tu dužnost budući da sudjeluje u sveobuhvatnoj ustavnoj
reformi kojoj je cilj ojačati položaj Walesa u Ujedinjenom Kraljevstvu
(op.a. sličan proces ustavne reforme vodi se i u BiH). Inače, u
donošenju odluke o svom nasljedniku sudjelovao je praktično još uvijek
formalno visoki predstavnik Miroslav Lajčak, budući da je šef
diplomacije Slovačke.
Lajčak zapravo niti ne boravi u BiH jer je već preuzeo dužnost ministra
vanjskih poslova Slovačke. Ako na kraju Sjedinjene Države i Rusija ipak
daju zeleno svjetlo za imenovanja Inzka, početak njegova mandata
obilježit će zasigurno jedna od najtežih političkih kriza u BiH koja se
nazire nakon podizanja kaznene prijave protiv premijera Republike
Srpske Milorada Dodika. Prijava protiv Dodika praktično je podignuta u
zrakopraznom prostoru međunarodne uprave u BiH dok je vršitelj dužnosti
visokog predstavnika američki diplomat Raffi Gregorian.
Izlazna strategija
O tome kakav će mandat imati sljedeći visoki predstavnik, međunarodna
zajednica praktično nije zauzela stajalište budući da se očekivalo da
bude posljednji čovjek međunarodne uprave na čelu BiH. No, sve je vrlo
neizvjesno nakon što je pokrenut kazneni progon protiv dužnosnika
Republike Srpske, što je s druge strane poslužilo Dodiku da se odmakne
od pregovaračkoga stola o ustavnim promjenama.
U slučaju neuspjeha ovoga procesa koji su u Prudu započeli Dragan
Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik, što se smatralo i izlaznom
strategijom međunarodne zajednice, teško je očekivati da će se ustavne
promjene ponovno otvoriti do 2011. godine nakon još jednoga kruga
ustavnih promjena, a izvjesno je da će dotada ostati i međunarodna
uprava.
OHR Austrijanac najprihvatljiviji za visokog predstavnika