Zbog šetnje s 12-godišnjim zlatnim retriverom na pješčanoj plaži u Dućama u općini Dugi Rat, predio Rogač, Marin Škobalj 'zaradio' je kaznu komunalnog redara.
– Išli smo s noge na nogu jer moj pas već jedva hoda, a bio je uredno vezan. Komunalni redar nas je sustigao, a kako sam ja nastavio šetnju išao je za nama, fotografirao nas i zapisnik mi poslao na kućnu adresu. Došla mi je i kazna koju moram platiti. Šetali smo na pomorskom dobru na kojem nigdje nema znaka zabrane za pse, osim onoga koji brane da se psi tu kupaju. Nemamo prostor gdje pse možemo pustiti da se istrče, a sad ne smijemo ni hodati plažom – ispričao nam je i dodao kako će kaznu platiti jer mu je to jednostavnije, ali i da to nije prvi put da komunalni redar radi probleme ljudima koji imaju pse. Opominje one koji se šeću u blizini kafića, ponavlja kako svi psi moraju imati brnjicu, a reda radi čak i na privatnim posjedima. Istovremeno se za napuštene životinje nikad ne pobrine, njih spašavaju sami mještani.
Na prekršajnom nalogu izdanom Marinu Škobalju komunalni redar poziva se na općinsku Odluku o držanju i upisniku pasa i o psima i mačkama lutalicama donesenu 1996. godine. Iako u njoj, u članku 26, st. 10, piše da je zabranjeno držati pse i mačke na kupalištima i plažama izvan prostora i vremena određenog posebnim aktom osobe koja upravlja i skrbi o kupalištima i plažama, na nalogu je komunalni redar u zagradi dopisao šetati. Zanimalo nas je na koji se to posebni akt osobe koja upravlja i skrbi o kupalištima i plažama poziva članak 26. spomenute Odluke, jer u njemu se šetnja ne spominje. A upravo u šetnji je komunalni redar zatekao M. Škobalja. Upitali smo Općinu i jesu li, odnosno kada će pokrenuti postupak donošenja nove Odluke i njezina usklađivanja sa Zakonom o zaštiti životinja.
– Komunalni redar u svom radu postupa u skladu s trenutno postojećom Odlukom te važećim zakonskim propisima. Nova Odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca je u izradi i njeno donošenje planirano je do konca tekuće godine – odgovaraju nam iz općine Dugi rat.
O posebnom aktu ni riječi pa ne znamo tko ga je donio niti tko je ta osoba koja upravlja i skrbi o kupalištima i plažama. No, ako je i on iz 1996. kao općinska odluka, moguće da i u njemu ima odluka koje su nakon donošenja Zakona o zaštiti životinja, a uskoro će tome dvije godine, već odavno trebale biti prošlost.
Pa tako spomenuta Odluka već u svom prvom članku nalaže ne samo protuzakonita, već i kaznena djela. U njemu piše kako se Odlukom utvrđuju način i uvjeti držanja pasa i mačaka, ali i organiziranje tamanjenja pasa i mačaka na kojima nisu provedene propisane i naređene mjere,kao i tamanjenje pasa i mačaka lutalica. U Odluci ne navode način 'tamanjenja pasa i mačaka', kažu samo da ga provode higijeničari na 'uobičajen i prikladan način'. Koji god bio, svaki je protuzakonit i kažnjiv prema čl. 205 Kaznenog zakona. Ali zato navode situacije u kojima se ono provodi .Pa se tako tamane psi i mačke koji se skitaju, koji se ne drže zatvoreni ili vezani, koji nisu cijepljeni protiv bjesnoće ili se ne liječe od parazitnih bolesti, koji se zateknu na javnim površinama bez nadzora te kad postoji zamjetniji broj pasa i mačaka koji skitaju na nekom lokalitetu. Koji je to zamjetniji broj nije navedeno. No, zato je propisano sljedeće: "Higijeničari, lugari i lovačke udruge utamanjenje pasa i mačaka mogu vršiti samo uz posebno ovlaštenje ili nadzor stručnih i odgovornih djelatnika veterinarske stanice".
U članku 29 propisuje se što s uhvaćenim psima i mačkama koji se ne mogu vratiti držatelju, odnosno za koje držatelj u roku tri dana od hvatanja ne prijavi nestanak. Oni se isto utamanjuju. No, pse ili mačke koje držatelji više ne mogu imati, a za njih se ne može pobrinuti netko drugi ili Društvo za zaštitu životinja, treba eutanazirati. Tu se navodi i kako se eutanazija pasa i mačaka nepoznatih vlasnika obavlja iz sredstava Općine. U Odluci koja ima 38 članaka jedino se ovdje spominje eutanazija, u svim drugim životinje se utamanjuju.
http://www.dugirat.hr/arhiva/download/sluzbeni-glasnik/sluzbeni-glasnik-1996/4-96.pdf
Propisuje općinska Odluka i da psi čuvari moraju biti vezani na čvrstom lancu, jednako kao 'zloćudni i nasrtljivi psi', koji moraju biti vezani i noću i danju. Da je Zakonom zabranjeno da psi budu stalno vezani u Dugom ratu još ne znaju. Psi koji su skloni ugrizima ili na drugi način ugrožavaju okolinu, kaže čl. 15, moraju se 'ukloniti' u roku 15 dana nakon ugriza ili ugrožavanja okoline. Što znači ukloniti ne piše, no ako lutalice tamane vjerojatno i ovo uklanjanje spada u tu kategoriju. Za Pravilnik o opasnim psima i postupanje s njima u Općini izgleda isto ne znaju. Propisala je Općina i da se psi u šetnji moraju voditi na odgovarajuće čvrstoj uzici i s brnjicom. Iako je nošenje brnjice obavezno samo za opasne pse, u Dugom Ratu za to ne mare.
Nadzor nad provedbom odredbi odluke, piše u njoj, imaju i inspekcijske službe. Upitno je jesu li ikada pročitali što u njoj piše, jer godinama već Zakonom su propisane druge obveze i načini zbrinjavanja napuštenih životinja. Kako Općina ističe da komunalni redar postupa u skladu s Odlukom, iako je još iz 1996., te važećim zakonskim propisima, upitali smo ih s kojim skloništem za napuštene životinje Općina ima ugovor o zbrinjavanju izgubljenih i napuštenih životinja, jer to propisuje Zakon na koji se pozivaju. Odgovor nismo dobili, a imaju li takav ugovor trebalo bi zanimati i Ministarstvo poljoprivrede, jer upravo je ono zaduženo za nadzor provedbe Zakona.
Ovi se drže zakona iz 1996. valjda zato jer im se novi zakon ne sviđa. Onda bi se svatko od nas mogao držati samo onih zakona koji nam se sviđaju, nevažno jesu li pretpovijesni ili nešto noviji. Zato se, primjerice, još uvijek ponegdje naplaćuju kazne u njemačkim markama. Trebalo bi ovaj njihov pravilnik sa svim ugodnim detaljima prevesti na barem 3 -4 jezika, da svi turisti koji im dolaze mogu uživati u civilizacijskim dosezima ovog turističkog raja.