Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest dvanaestu je godinu zaredom dodijelila nagrade za najbolje istraživačke radove mladih slavonskih povjesničara. Cilj nagrade je promicanje istraživanja povijesti Slavonije te poticanje historiografskog istraživanja i pisanja među mladima do 28 godina. Ove godine dva rada bavila su se srednjovjekovnom poviješću. Dva mlada povjesničara za temu su izabrala razdoblje Domovinskog rata i njegova utjecaja, jedan rad obradio je svakodnevnu povijest s početka 20. stoljeća, a jedan pak govori o razvoju školstva, također u prvoj polovini 20. stoljeća. Prvu nagradu osvojila je Osječanka Petra Plantosar, asistentica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu za rad o Bosanskoj biskupiji u računima izvanredne papinske desetine od 1332. do 1334. godine.
Drugi je bio Mateo Čalušić iz Donje Vrbe, zaposlenik Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, koji je istražio utjecaj rata u Bosni i Hercegovini na narodnosnu strukturu Bosanske Posavine, dok su treće mjesto podijelili student povijesti iz Bebrine Zvonimir Milošević i student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Nikola Puljić, koji su se posvetili temama učiteljske službe Franje Marinića u Slavoniji, odnosno sigurnosne situacije na području općine Vinkovci u razdoblju od proglašenja hrvatske neovisnosti do drugog napada na Mirkovce. Pobjednica Petra Plantosar sa svojim je podacima i zaključcima dala izuzetno vrijedan doprinos povijesti današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije te vrijedna saznanja o ekonomskom i vjerskom položaju srednjovjekovne, predosmanske Bosne.
– Moj rad bavi se prikupljenim iznosima na području Bosanske biskupije u razdoblju od 1332. do 1334. godine. Tada je prikupljana izvanredna papinska desetina u svim ugarskim dijecezama i to je zapravo jedinstven izvor zato što govori o stanju župa i ekonomskoj snazi pojedinih crkvenih ustanova na području te biskupije – rekla je Plantosar, koja je na istom natječaju 2020. već osvojila prvu nagradu za rad o osuđenicima Valpovačkog vlastelinstva u 19. stoljeću. – Ova nam je nagrada velika motivacija za daljnji rad i potvrda da smo s onim što radimo na dobrom putu – dodala je Petra.
Osvajač druge nagrade Mateo Čalušić u svom se radu dotaknuo geografije i demografije, pokazavši kako su neki dijelovi Bosanske Posavine drastično promijenili nacionalnu strukturu stanovništva, dok su drugi pretrpjeli puno manje iseljavanje Hrvata. Kako sam kaže, općenito se najviše bavi lokalnom poviješću i ne zanima ga toliko razdoblje u kojem se nešto događalo koliko samo mjesto. Za rad o Bosanskoj Posavini smatra da također ima lokalni karakter budući da je većina stanovnika Slavonskog Broda i okolice korijenom vezana za to područje, kao i on sam. Kako je istaknuo, priča da su svi Hrvati i Bošnjaci Bosanske Posavine doživjeli velik progon ne odgovara u potpunosti istini. Naime, Bošnjaci su prognani u puno manjoj mjeri budući da su oni većinom naseljavali one dijelove regije koje nisu osvojile srpske snage. Radi se o području Gradačca i južnog dijela današnjeg Brčko distrikta. – S druge strane, Hrvata je danas u Posavini gotovo 70 posto manje nego prije rata. Ima ih samo oko 50 tisuća, od toga 40 tisuća na području Orašja i Odžaka, koji čine Posavsku županiju. I to su brojke iz 2013., nakon čega je po ulasku u EU uslijedilo novo iseljavanje, tako da je današnja situacija puno gora – istaknuo je Čalušić.
VEZANI ČLANCI:
Iza Zvonimira Miloševića već je suautorstvo na knjizi o osobnom tajniku biskupa Alojzija Stepinca Ivanu Šaliću, a sada je istražio gotovo nepoznatu životnu povijest učitelja Franje Marinića, po kojemu su u drugoj polovini 20. stoljeća ime nosile slavonskobrodska učiteljska škola i osnovna škola u Bebrini. – Franjo Marinić je doista tragična ličnost prve polovine 20. stoljeća. Došao je do samog vrha učiteljskog udruženja, točnije sekcije Savske banovine, jer je teritorijalna podjela u to vrijeme bila takva. Ostavio je golem trag iza sebe u raznim područjima, a ja sam fokus stavio na Slavoniju – rekao je Marinić, dobitnik treće nagrade. Pozvao je mlade da istražuju povijest jer u Slavoniji i cijeloj Hrvatskoj ima još puno neotkrivene arhivske građe koja može nadopuniti povijesni mozaik. Predstojnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Marija Karbić ističe kako je cilj natječaja potaknuti mlade da ozbiljno istražuju lokalnu povijest i da na relevantan znanstveni način pristupaju tim temama. Za institut je to informacija više o tome koji su mladi ljudi na ovom prostoru zainteresirani za slavonsku povijest i žele se njome baviti. – Na ovom području ima još puno neispričanih priča. Evo, ja se bavim srednjim vijekom. Samo tu postoji niz neistraženih tema, da ne govorim o nekim drugim razdobljima. Puno tema nas još čeka. Moglo bi se reći da smo u mnogim stvarima tek na početku – zaključila je Karbić.
>>FOTO Ove ste najviše klikali u 2024. godini: Pogledajte scene koje su vas šokirale, ali i nasmijale do suza>>
