Završen je zatvoreni dio sjednice Vlade. Premijer Andrej Plenković na početku sjednice se osvrnuo na svoj posjet Bruxellesu. "Prvi je sastanak bio o BiH nakon tamošnjih izbora izbora, gdje sam objasnio naše viđenje o duhu poštivanja Daytonskog sporazuma. Rekao sam da ovo što se dogodilo nije dobro za BiH te niti za jedan od tri konstitutivna naroda. Naglasili smo da je potrebno mijenjati izborni zakon", kazao je Plenković.
"Pregovori su u zahtjevnoj fazi", kazao je premijer Andrej Plenković vezano za Brexit. Za nas je bila to dobra prilika za razgovor o migracijama, dodao je. "U međuvremenu se održava i 140. godišnjica Hrvatskog crvenog križa gdje smo sudjelovali na humanitarnoj akciji", kazao je.
PVRH @AndrejPlenkovic: Na sastanku @EUCouncil objasnio sam naše viđenje poštivanja duha Daytonskoga sporazuma. Ovakva vrsta senzibiliziranja koristi da naši partneri unutar EU-a pomognu u daljnjim procesima 1/2
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) October 24, 2018
Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci. Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.
"Stvar koja je jako dobra i pozitivna", izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..
"Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država", istaknuo je premijer.
Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a. To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat. U međuvremenu, u utorak je objavljeno i da je javni dug Hrvatske na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosio 284 milijarde kuna, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,1 posto, novu najnižu razinu od 2012. godine.
"Po našim projekcijama u ovom trenutku, do kraja godine on bi trebao doći ispod 75 posto BDP-a, oko 74,5 posto, s tim da tu još moramo vidjeti kakve će reperkusije na naše financijsko stanje, na proračun, imati sve one obveze koji se tiču protestiranih jamstava na Uljanik", zaključio je Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic: Suficit opće države u 2017. godini bio je 3,15 mlrd. kn, što je više od ranijih procjena. To je još jedna potvrda o odgovornom vođenju javnih financija u prošloj godini. Unatoč svim izazovima, uspjeli smo uprihoditi više nego što smo potrošili. #sjednicaVRH
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) October 24, 2018
Zdravko Marić podnio je izvješće o Uljaniku vezano za jamstva.
"Temeljem odluka Vlade od 2010. do 2018. za zaduženje Uljanik grupe izdano je jamstava u iznosu od 7,5 milijardi kuna. 4,292 milijardi kuna je trenutno stanje aktivnih jamstava za ukupno 13 brodova", rekao je Marić.
Ministar Z. Marić: Temeljem odluka #VladaRH od 2010. do rujna 2018. za zaduženje #Uljanik grupe izdano je 7,5 mlrd. kuna državnih jamstava. Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4,292 mlrd. kuna. #sjednicaVRH
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) October 24, 2018
"U ovom trenutku ne možemo reći kako će se tretirati ove transakcije. Doći će do utjecaja na likvidnost", rekao je Marić. U državnom proračunu planiramo jamstvenu pričuvu, da se može reagirati, ali ona su daleko manja nego što su potrebe.
"Javni dug kao udio u BDP-u nastavit će se smanjivati 2018. godine. Unatoč jednokratnom efektu Uljanik, neće doći do bilo kakve ugroze javnih financija", rekao je Marić.
"Sve ugovore o gradnji brodova koji se odnose na protestirana jamstva provjerit ćemo s DORH-om, detaljno ispitati njihove pravne posljedice i tako pokušati zaštititi interese RH na najbolji mogući način", dodao je Plenković. Vlada je prohvatila izvješće.
Vlada je prihvatila konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.
Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da je najvažnija izmjena konačnog prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine u odnosu na prvo čitanje, dodatna uredba po kojoj je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe gdje Hrvatska ima vlasničke udjele, i to bez obzira na visinu vlasničkih udjela.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je uoči sjednice Vlade da se državni aparat ne koristi za stranačke obračune, a fabricirane dokumente treba istražiti.
"(Državni) aparat se ne koristi za stranačke obračune, nitko nema tu namjeru. Ali, u svakom slučaju, ako je netko fabricirao dokumente kako bi destabilizirao premijera ili Vladu mislim da to treba imati svoj pravosudni epilog", rekao je Bošnjaković komentirajući tvrdnje tjednika Nacional da su kod bivšeg policijskog informatičara Franje Varge nađeni lažirani dokumenti kojima se željelo kompromitirati premijera Andreja Plenkovića.
Bošnjaković je naglasio kako te dokumente treba istražiti i pronaći osobu koja ih je fabricirala, te utvrditi s kojom namjerom je to učinila.
Video: Pogledajte “okršaj” Plenkovića i Marasa u Saboru
Svaka cast cijeloj ekipi! Nijedna hdz ni sdp vlada do sada nisu imale ovakve rezultate. Ali naravno, evo dezurnih dusebriznika koji jedino sto znaju je pljuvat po svemu i provlaciti kvaziafere kroz medije, kak vas vise nije sram?