Odluka o izdvajanju vanjskih djelatnosti (tzv. outsourcing) iz ministarstava i drugih državnih institucija samo je pitanje vremena. Ministar financija Slavko Linić već je nekoliko puta najavio takav scenarij, najprije u zdravstvu, gdje je zaposleno oko 15 tisuća nezdravstvenih djelatnika, a počelo se špekulirati i s potencijalnim igračima koji bi preuzeli dio tog kolača. Među zainteresiranima je i državna tvrtka Pleter-usluge, nastala izdvajanjem djelatnosti iz Ministarstva obrane, a čiji predsjednik uprave umirovljeni general Marijan Mareković ne skriva ambicije za preuzimanje novih poslova te je takvu mogućnost već predstavio i ministru zdravlja Rajku Ostojiću.
– Pleter svakako očekuje dio kolača iz plana koji je najavio ministar financija Linić i logično bi bilo da dobijemo bar dio tih novih poslova. U tom slučaju preuzeli bismo i sredstva i ljude – rekao je za Večernji list Mareković.
Neće u kuhinju kovači!
Dodaje kako bi u Pleteru, za razliku od nekih drugih mogućih konkurenata, preuzeti ljudi imali veću sigurnost jer po ugovoru ne bi mogli dobiti otkaz u prve dvije godine. Kaže i kako otkaza vjerojatno ne bi bilo ni kasnije jer se radnike ne otpušta kad ima posla, a za primjer navodi da je tvrtka Pleter-usluge 2012. godinu završila sa 659 zaposlenika, a da ih sada ima 750.
Mareković je već bio i kod ministra zdravlja Rajka Ostojića kojem je predstavio isti način izdvajanja kakav je proveden u MORH-u osnivanjem Pletera. Naglašava i da nije nužno da se nezdravstvene djelatnosti izdvoje u Pleter već kaže da država može osnovati i novu tvrtku koja bi preuzela materijalna sredstva i zaposlenike, čime bi pojeftinila usluge a ujedno i sačuvala radna mjesta. Odbacuje špekulacije o lošijoj usluzi ili nemogućnosti obavljanja nekih specifičnih poslova, a spominjalo se, primjerice, čišćenje operacijskih sala.
– Pitali su me isto za kuhinje. Pa kad Pleter preuzme neku kuhinju neće kovači doći raditi u njih, nego kuhari, i to jeftinije nego dosad. A što se tiče specifičnih djelatnosti, po našem planu njih bi radile iste osobe s istim sredstvima kao i dosad, samo bi umjesto u nekom KBC-u bili zaposleni u Pleteru, kvaliteta usluge ne bi pala – poručuje Mareković i dodaje da će do izdvajanja tih \"vanjskih\" djelatnosti doći kad-tad, htio to netko ili ne.
Ne boji se konkurencije, a kaže kako je čuo da jedna talijanska tvrtka planira otvoriti predstavništvo u Hrvatskoj te konkurirati na eventualnom natječaju. Upozorava i da veliki igrači iz inozemstva mogu svjesno ići s dampinškim cijenama bez obzira na gubitak pa za primjer navodi Sloveniju, gdje je, kako kaže, strani igrač uništio konkurenciju niskim cijenama da bi zatim te cijene digao.
Tu profitu nema mjesta!
– Nema tog Pletera koji bi mogao čistiti operacijsku dvoranu na adekvatan način, a da pacijenti ne stradaju od različitih bakterija – poručuje šefica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.
I ona je, kaže, čula da se ozbiljno razmišlja da upravo Pleter bude novi poslodavac nezdravstvenom osoblju, no takva bi odluka, dodaje, bila katastrofalna za sustav. Nije tu, dodaje, stvar u Pleteru. Ni jedan privatnik nije opcija, barem kada je riječ o zdravstvenim djelatnicima, jer oni rade na temelju profita.
– Nijemci su prvi počeli s izdvajanjem i nakon četiri godine vratili sve na staro. Vidjeli su da je to prvo dosta skuplje, a što je najvažnije, ni jedan privatnik nije se htio obvezati da će u slučaju incidenata, primjerice pojave MRSE (opasan stafilokok, nap. a.), platiti odštetu pacijentima – naglasila je S. Avberšek.
No iako je ministar Linić poprilično odlučan u namjeri da izdvoji sve nezdravstvene djelatnike iz zdravstva, ministar zdravlja Rajko Ostojić skloniji je ideji da se to provede samo djelomično. Kako neslužbeno doznajemo, u resornom ministarstvu drže da bi poslove čišćenja i dalje trebale raditi osobe s iskustvom zaposlene u bolnicama, a navodno nije sklon izdvojiti ni kuhinje iz bolnica koje svakodnevno pripremaju 30-ak dijeta i isto toliko poddijeta za pacijente.
U resornom ministarstvu i protiv toga su da se kompletna administracija izdvoji iz sustava. Smatraju da bi, primjerice, ono osoblje koje piše otpusna pisma pacijentima i dalje trebalo raditi u bolnicama. S druge strane, praonica rublja, primjerice, mogla bi se izdvojiti, drže u Ministarstvu zdravlja, bez problema. Nisu još sigurni ni kolike bi se uštede izdvajanjem zaista postigle. Izrada studije isplativosti u tijeku je i rezultati će se znati u listopadu.
>>\'Ne smiju se smanjivati izdaci za primarnu zdravstvenu zaštitu\'
