Hrvatska je po ekonomskoj slobodi i dalje među ''umjereno slobodnim ekonomijama svijeta'', ali se poboljšala te od ukupno 184 ocijenjene zemlje zauzela 78. mjesto u svjetskom poretku Indexa ekonomske slobode za 2013. koji su u ponedjeljak objavili The Heritage Foundation i The Wall Street Journal.
Sa 0,4 boda višom ocjenom negoli prethodno revidirane godine, Hrvatska je poboljšala rezultat te s ukupno 61,3 boda za pet mjesta odmakla od prethodne 83. pozicije. No to ne znači da je pomak nužno hvalevrijedan. I dalje smo na 35. mjestu od ukupno 43 europske države, a kaskamo i u usporedbi sa susjedima. Dok Slovenija i Srbija bilježe represiju u tri od deset analiziranih ekonomskih sloboda, mi se s ograničenjima suočavamo u četiri – području vlasničkih prava, slobodi od korupcije, državnoj potrošnji i radnim slobodama.
Zašto stojimo tako loše?
Adriatic institut za javnu politiku ističe da u nedostatku djelotvornog zakonskog okvira osnove za dugoročni ekonomski razvoj u Hrvatskoj ostaju slabe. Sistemska korupcija nastavlja nagrizati javno povjerenje i pouzdanje u Vladu. Država održava široko prisustvo u mnogim ekonomskim sektorima kroz tvrtke u državnom vlasništvu. Prijašnje strukturne reforme obuhvatile su privatizaciju bankarskog sektora, primjenu konkurentnog poreza na dobit poduzeća i modernizaciju regulatornog okruženja. Međutim, dublje institucionalne reforme u područjima poput upravljanja javnim financijama i tržištu rada kritično su neophodne. Nekoliko koraka poduzeto je kako bi se smanjila ili kontrolirala državna potrošnja, ali nedjelotvorni i prenapuhani javni sektor ozbiljno narušava dinamičnost privatnog sektora što šteti hrvatskoj općoj konkurentnosti.
– Prvi korak u ekonomskom napretku i boljitku hrvatskih građana je da Hrvatska uspostavi nezavisno pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu vlasničkih prava. Mi govorimo o istim represivnim ocjenama Hrvatske u Indexu ekonomske slobode – vlasnička prava i vladavina prava, sloboda od korupcije, državne potrošnje i radne slobode čitavo desetljeće. Ulagači poštenih namjera zaobilaze Hrvatsku u širokom luku jer je očito da Hrvatska nema vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i zaštitu vlasničkih prava koji su neophodni za tržišno gospodarstvo i ulaganja. Bez ulaganja nema novih radnih mjesta i hrvatska nezaposlenost može samo rasti – kazala je Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku.
Ugledati se na Poljsku
– Hrvatski političari izbjegli su provesti ključne reforme koje mogu stvoriti nova radna mjesta i povećati ekonomski rast. Gospodin Leszek Balcerowicz, principijelni reformator koji je spasio poljsku ekonomiju, nedavno je izjavio u Wall Street Journalu da su Bugarska, Estonija, Latvija i Litva prošle kroz kreditni rast i pad nakon 2009. godine. Njihove su ekonomije dosegle dno, samo je Latvija pala za 20% te godine. Bez europskih tzv. bailout sredstava, ove vlade su bile prisiljene prihvatiti oštrije mjere od Grčke. Javna potrošnja znatno je smanjena, uključivši državne plaće. Prilagodba je bila bolna, ali oporavak je došao 2010. godine – objasnio je Joel Anand Samy, član upravnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku i stariji savjetnik Heritage fondacije.
Samy smatra da Hrvatska može slijediti primjer Poljske i baltičkih zemalja poput Estonije u poboljšanju ekonomske slobode i to smanjenjem poreza za građane i provođenjem reformi tržišta rada.
– Sindikati zajedno s državnim službenicima i velika poduzeća favorizirana od države blokirali su reforme. Ova prepreka treba biti uklonjena. Hrvatska vlada ne može više odgađati reforme, njezinim je građanima i poreznim obveznicima dosta. Oni zahtijevaju promjene – misli Samy.
>>Kako do oporavka? 1. skresati birokraciju 2. privući privatnike
78. u svijetu,znači u Europi na dnu.