Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka iz redova SDP-a, izabrana je prije nekoliko dana za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Postala je tako, ističe se, jedna od najutjecajnijih zastupnica u tom parlamentu. Dodijeljen joj je potpredsjednički resor izgradnje ekonomije koja radi za građane. Nakon imenovanja poručila je da će se “kao i dosad, boriti da Hrvatska ima jaku poziciju za stolom”.
Izabrani ste za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Kolika je važnost te funkcije?
Potpredsjednica sam druge političke grupacije u Europskom parlamentu koja broji 145 zastupnika. To je prvi put da SDP ima nekoga na takvoj funkciji. Imam veliku ulogu u određivanju prioriteta i smjera moje političke grupacije. Ali funkcija je prije svega ono što od nje napravite. Mislim da smo jako dobro radili proteklih godina, pogotovo u vrijeme krize. Budući da sam zadužena za unutarnje tržište, ekonomiju i monetarna pitanja te fiskalnu politiku, kao najveća postignuća smatram borbu protiv divova na tržištu. Socijalisti su prvi kada treba ustati protiv velikih igrača kako bi se zaštitili građani. Želimo stvoriti pravedno tržište bez diskriminacije, na kojem su svi jednaki, ali i na kojem svatko plaća svoj dio, a ne da se sve uvijek prebija preko leđa građana.
U sklopu toga, resor vam je izgradnja ekonomije koja radi za građane. Što to konkretno znači za naše građane?
U svemu što radim vodim računa što je nama kao Hrvatskoj važno i korisno. Naravno da mi je sad lakše ulaziti u neke okršaje s ove pozicije nego prije kada iza mene nije bilo automatski 145 ljudi. U prošlom mandatu, kad sam se borila za jednaku kvalitetu proizvoda za sve građane Europske unije, to je bio sukob Davida i Golijata.
U ovom mandatu nastojim osigurati dodatne prednosti za naše potrošače, tj. obvezati industriju da proizvodi kvalitetnije uređaje koji se mogu lakše popraviti. Uz to, pomno pratim događaje oko energetske krize. Kod nas je struja u posljednjih godinu dana poskupjela gotovo 50 posto, jako puno proizvoda i usluga je poskupjelo i prije zbog korone, a sad će i uvođenje eura nekima biti izlika da pokušaju povisiti cijene. Na to ću se fokusirati u svom radu. Žao mi je što Vlada daje samo obećanja umjesto konkretnih odgovora na poskupljenja koja guše građane.
Predstavili ste nedavno i svoja istraživanja o kvarenju uređaja. U slučaju kvara čak 81 posto građana kupilo je novi uređaj jer je popravak starog bio neisplativ. Što donosi novi paket zakona kojem je cilj osigurati pravo na popravak?
U ožujku će Komisija predstaviti novi paket zakona koji bi trebali osigurati efikasno pravo na popravak te zabranu tzv. ugrađenih kvarova. Naime, mnogi građani mi se žale da kad pokušaju popraviti uređaj, rezervnih dijelova ili nema ili su preskupi u odnosu na cijenu novog uređaja. To, naravno, ne ide na ruku ni serviserima. Želim postići da rezervni dijelovi moraju biti na tržištu sve vrijeme očekivanog trajanja uređaja, a cijena im ne smije prelaziti više od 30 posto cijene novog uređaja.
Uz to, upute o instalacijama moraju biti dostupne kako servisima, tako i građanima. Istraživanja na EU razini su također pokazala kako se uređaji najviše kvare između druge i treće godine upotrebe, odnosno upravo kada im istekne obvezno jamstvo. To budi sumnju da su programirani kako bi se baš tada pokvarili te kako bi građani bili prisiljeni kupiti nove. Tu praksu treba najstrože zabraniti. Industrija već sada intenzivno lobira, i moj je prijedlog u rezoluciji Europskog parlamenta prošao za samo dva glasa. Međutim, ipak je prošao i to mi daje optimizam za daljnju borbu.
Jedan pčelar je nedavno sam razotkrio konkurentski OPG na zagrebačkoj tržnici i dokazao da taj OPG prodaje patvoreni med. Sumnju na krivotvorinu prijavio je Državnom inspektoratu, koji je med poslao na analizu, ali je prijavitelj morao platiti obvezan predujam od čak 5000 kuna. Kako biste to komentirali?
Građani ne bi trebali raditi posao inspekcije, ali mi je drago da postoje savjesni proizvođači koji znaju da “trule jabuke” među njima bacaju sjenu na cijelu branšu. Med je pogotovo pogodan za varanje potrošača jer se radi o relativno skupoj namirnici. Osim sa sastavom, potrošače se praktički legalno vara muljanjem s deklaracijama, primjer je oznaka “mješavina EU/ne-EU meda” koja teoretski dopušta da u njoj bude jedan posto domaćeg i 99 posto kineskog meda, koji je često patvoren.
To je pogotovo problem s medom koji dolazi na hrvatsko tržište izvana. U prioritete EU strategije “Od polja do stola” sam stoga ubacila amandman da se ta oznaka ukine, jer potrošači žele znati točno iz koje je zemlje med. Nova direktiva koja će to riješiti trebala bi u Parlament doći ubrzo i time ćemo smanjiti prostor za lov u mutnom.
Koliko se teško zastupnicima boriti protiv lobiranja industrija i kompanija?
Zastupnici u Europskom parlamentu imaju velik utjecaj na to kakav će biti sadržaj zakona, mogu zakone učiniti strožima, ali ih i razvodniti. Upravo zbog toga lobiste možete često sresti na bruxelleskim hodnicima. Općenito govoreći, desnica pri izradi zakona zagovara interese velikih igrača, a ljevica interese slabijih, poput pacijenata, potrošača i slično. Lobisti s kojima ja rado komuniciram su upravo udruge koje zagovaraju prava tih slabijih, ugroženih.
Zanimljivo je da u raspravama u Parlamentu možete čuti neke kolege koji izgovaraju čitave rečenice servirane od lobista koji se zalažu da oni koji ionako imaju puno novca ne izgube ni centa. Ne ulazim u to što ih motivira, no moj je stil pisana komunikacija mailom, kako bi ostao trag što je meni netko pisao i što sam ja odgovorila.
Utjecaj lobija je bio vidljiv i pri odlučivanju o zabrani praćenja na internetu u svrhu oglašavanja. Hoće li građani zaista biti oslobođeni bombardiranja reklamama?
Zanimljiva situacija se upravo dogodila u primjeru koji spominjete. Velikim igračima na internetu je itekako bilo stalo da se ne mijenjaju pravila oglašavanja jer od toga zarađuju golem novac. S druge strane, ja sam zauzela stav da ljudima treba dati moć na internetu kako bi sami odlučili žele li da ih oglasi prate ili ne, kao što imate pravo da vas nitko na ulici ne prati.
Sigurno da nitko ne uživa u silnom bombardiranju reklamama nakon što je jednom pogledao neki proizvod, no činjenica da je taj dio zakona prošao za manje od trideset glasova govori puno sama za sebe. Tu priči nije kraj, još slijede pregovori s Europskim vijećem o tome i iskreno se nadam da se nitko neće usuditi ponovo otići korak unazad zanemarivši stav Parlamenta.
Ljevica se vraća na vlast u velikom dijelu Europe, vlada u Njemačkoj, Portugalu, Španjolskoj... Kakva je budućnost ljevice u Hrvatskoj?
Socijaldemokracija jača posljednjih godina, suprotno brojnim najavama i epitafima o propasti ljevice. Idući nam je cilj postati najjača politička grupacija u Europskom parlamentu. Na vlasti smo u svim skandinavskim zemljama, Portugalu i Španjolskoj. Zapravo su Pučani u velikim problemima, a poraz od SPD-a u Njemačkoj im je golem udarac. No kao socijaldemokratkinja ne očekujem da će se ti procesi sami od sebe preliti u Hrvatsku. Trebamo se sami potruditi i nastojati naučiti nešto iz tog pozitivnog njemačkog primjera. Trebamo se uzdati u se i u svoje kljuse, a ne da očekujemo da će nam se nešto dogoditi samo od sebe.
Kako komentirate svađe između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića?
Pratim ih koliko stignem, zasigurno mi zbog obveza promakne dosta toga. S obzirom na to da predsjednik nema velike ovlasti, njegov važan zadatak je otvoreno govoriti o problemima u društvu i biti svojevrsni korektiv. Premijer i njegovi ministri daju povod za kritiku iznad svake mjere i predsjednik bi bio pod kišom kritika ne bi li reagirao.
‘Socijaldemokracija jaca posljednjih godina’. lol. get woke, go broke. to je jedino sto u stvarnosti jaca.