Često se zaboravlja da u jednoj zemlji Europske unije, Cipru, vlada ne kontrolira cijeli svoj teritorij zbog zamrznutog konflikta između južnog grčkog i sjevernog turskog stanovništva. Jučer su se prvi put nakon četiri godine u Ženevi susreli predstavnici službenih, grčkih vlasti s Cipra te njihovi turski pandani u sjevernoj odmetnutoj samoproglašenoj republici, uz diplomate iz Grčke i Turske te iz bivšeg kolonijalnog upravitelja Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako Ciprani službeno pregovaraju o mogućem ujedinjenju otoka u jednu državu, velika većina analitičara smatra da su pozicije dviju strana sve udaljenije. To znači da će EU vjerojatno na svom južnom boku i dalje strahovati od moguće eskalacije sukoba i novog rata između Grčke i Turske, inače članica NATO-a, oko Cipra. Cipar je razdvojen na sjeverni i južni dio od 1974. kada je Ankara vojno intervenirala kako bi, tvrdila je, zaštitila tursko stanovništvo nakon državnog udara na otoku koji je podržala Atena.
Kako bi pokušali ujediniti otok, predstavnici dviju strana povremeno organiziraju pod pokroviteljstvom UN-a susrete poput ovotjednog u Švicarskoj, koji je započeo jučer i trebao bi trajati do četvrtka ili petka, ovisno o tijeku pregovora.
Uključen i Boris Johnson
Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades rekao je da će njegova strana, dakle službena Nikozija, na pregovore doći s političkom voljom, uz nadu da će ih nastaviti tamo gdje su stali posljednji put. Te 2017. također je na pregovorima bio britanski šef diplomacije, tada Boris Johnson koji je danas britanski premijer. No, turska strana misli drukčije. Novi predsjednik sjeverne autonomne jedinice Ersin Tatar, kojeg se smatra bliskim lideru Turske Reçepu Tayyipu Erdoğanu, govori da u Ženevu stiže “s novom vizijom za Cipar koja ima uporišta u stvarnosti”. Drugim riječima, želi implementaciju formule “jedan otok – dvije države”.
– Prošla su desetljeća propalih razgovora o federaciji. Dovoljan je to dokaz da federalizam nije primjeren model za Cipar – naglašava Tatar.
Prethodni su razgovori uglavnom slijedili predloženi model stvaranja jedne federativne države od dviju teritorijalnih jedinica. Pregovori su 2017. propali jer je Turska odbila povući vojsku s Cipra (manji kontingent ima i Grčka, a dvjema vojnim bazama na otoku upravlja i London). Sadašnji pregovori počeli su nekoliko mjeseci nakon što su Turska s jedne strane te Atena, ciparska vlada i Pariz s druge zaoštrili svoje odnose zbog odluke Ankare da crpi plin u blizini otoka što je Bruxelles nazvao ilegalnim.
S druge strane, Ankara je rekla da će to nastaviti raditi tako dugo dok grčki dio otoka ne uključi ciparske Turke u odluke o energentima. U tom je razdoblju bilo čak i zveckanja oružjem, a Pariz je snažno stao iza Atene.
– Nerazriješen ciparski problem više nije ugodan za međunarodnu zajednicu zato što utječe na stabilnost i sigurnost istočnog Mediterana – prenosi Guardian riječi ekonomske konzultantice s juga otoka Fione Mullen.
Pa ipak, sociolog i stručnjak za to pitanje iz Glasgowa, Gregoris Ioannou rekao je za Politico da su očekivanja od nastavka pregovora vjerojatno najmanja dosad.
– Najveća je briga kako izbjeći potpuni kolaps pregovora – tvrdi.
‘EU je na strani Grka’
Protekli vikend tisuće su ljudi šetale s obje strane granice na Cipru kako bi pozvale na uspostavu trajnog mira na otoku uoči pregovora. “Cipar pripada svom narodu”, pisalo je na transparentima. Akcije poput te među nekim analitičarima bude nadu da bi nove generacije mogle prijeći preko podjela. S druge strane, Emre Peker iz Euroazijske grupe naglašava da podjele na otoku zapravo rastu iz dana u dan.
– Turski i grčki Ciprani blizu su tome da propuste zadnju priliku za pomirbu jer nakon sadašnje generacije bit će još manje onih koji se sjećaju ujedinjenog otoka – govori Peker i naglašava da Turci smatraju da EU nije iskren partner jer je na strani Nikozije.
Niti Istanbul (Konstitonapolis /Carigrad) nije Turski a kamo li Cipar . To zna cijeli svijet pa i sami Turci a ovdje se kao nešto mudruje kome pripada .