Mole se pacijenti da prilikom dolaska u ambulantu dođu uredni i čisti, natpis je koji vršti s vrata jedne zdravstvene ambulante u zagrebačkoj četvrti Prečko. Liječnica i medicinska sestra u toj ambulanti, naime, muku muče s pacijentima koji, na žalost, još uvijek nisu stekli osnovne higijenske navike. Pacijenti im, kažu one, nerijetko na pregled dolaze neopranih zuba, zaudaraju po ustajalom znoju, čak i urinu, odjeća im je prljava, pa im nakon njihova posjeta ne preostaje ništa do satima provjetravati prostorije u kojima su, makar i kratko, boravili.
Ulickani smrdljivci
Iako natpis na vratima stoji već dvije godine, čude mu se upravo oni na koje se i odnosi, a koji ga se uporno ne pridržavaju. Ako ljudi već ne poštuju sebe, bilo bi u redu da poštuju barem nas i našu zdravstvenu ustanovu rekla je medicinska sestra Snježana Franjić. Iako je uvriježeno mišljenje da zaudaraju samo starije i siromašnije osobe, prema riječima medicinske sestre, sve je više mladih i "ulickanih", dobrostojećih ljudi nakon čijeg posjeta ostaje nesnosan smrad.
Nevjerojatno je da u 21. stoljeću kada većina hrvatskih kućanstava ima kupaonicu i toplu vodu, a prosječna obitelj godišnje za higijenske proizvode izdvoji oko 2400 kuna još ima onih koji na pregled liječniku dolaze neoprani i, bez preuveličavanja smrdljivi! No, ta zapanjujuća činjenica i ne čudi previše jer, prema istraživanju agencije Puls, čak 55 posto Hrvata ne upotrebljava gel za tuširanje, njih osam posto "ne zna" za sapun za ruke, a nevjerojatnih 49 posto stanovnika Lijepe naše uopće ne kupuje dezodorans!
Krema ili sprej za stopala ili proizvodi za intimnu njegu, preparati protiv akni, maramice ili tonik za čišćenje lica, regeneratoti i balzami za kosu te kreme i mlijeko za tijelo za više od 90 posto Hrvata potpuna su nepoznanica.
Stoga ne iznenađuje što se, čim se pojave prve zrake sunca, a temperatura tek neznatno poraste, u tramvajima, autobusima, ali i poštama, bankama i ostalim zatvorenim prostorima gušimo zbog onih kojima tuš i kada u kupaonici, očito, služe samo za ukras.
Jelovnik u zubima
Ni zubari nisu lišeni neugodnih posjeta pacijenata koji ne peru zube jer, prema istraživanju agencije Puls, čak 15 posto Hrvata ne kupuje pastu za zube! A kako doznajemo od jedne zagrebačke zubarice, čak jednom od deset pacijenata koji joj dođu na pregled ili popravak zuba nakon, što otvori usta, može bez problema ustvrditi što je toga dana jeo.
Neopranih zuba dođu i mlađi i stariji, žene i muškarci. Pravila nema. U takvim im situacijama uvijeko diskretno nastojim dati do znanja da se to više ne bi trebalo ponoviti. Iako ih većina na moju kritiku reagira pozitivno, ima i onih koji se na takve opaske uvijede. Najčešće su to roditelji koji dovode svoju djece na pregled i tvrde kako su im dobro oprali zube povjerila nam je privatna zubarica.
Hrvati pak na žestoka pića i duhan troše čak i više nego na preparate za higijenu tijela, godišnje oko 2700 kuna. Dvostruko više nego na higijenu Hrvati godišnje troše na odjeću i obuću jer, očito, važnije im je da su lijepo i moderno odjeveni nego da su čisti.
Proizvodi za osobnu higijenu
94 posto
Hrvata rabi šampon za kosu
85 posto
Hrvata upotrebljava pastu za zube
49 posto
Hrvata koristi se dezodoransom
7 posto
Hrvata koristi se proizvodima za intimnu njegu
4 posto
Hrvata upotrebljava kremu ili sprej za stopala
S ušima u školu
Iako većina učenika u osnovnim školama ima razvijene higijenske navike, prema riječima nekih ravnatelja, mnogo je i onih koji pranje ruku i zubi drže pravim mučenjem.
I dok je prije više od deset godina svaki razred imao svoga higijeničara, taj je običaj danas pao u zaborav.
A o higijeni i koliko je ona važna za zdravlje čovjeka učenici danas mogu doznati tek od svojih razrednika na satovima razredne zajednice i roditelja, no sudeći prema pojavi ušiju među učenicima, mnogi, očito, nemaju higijenskih navika.
Žutica - bolest prljavih ruku
Zarazna žutica ili hepatitis A prenosi se prljavim rukama, hranom i vodom, najčešće u izravnom kontaktu s oboljelom osobom ili posredno: hranom, vodom i predmetima onečišćenim zaraženom stolicom.
Od žutice se možemo zaštititi cjepivom, no osnovna je mjera zaštite higijena ruku: redovito pranje te zaštita rana i posjeklina na koži zavojima, flasterima ili zaštitnim rukavicama. Obvezno treba prati ruke: PRIJE jela i pripreme hrane, dojenja, hranjenja i drugih aktivnosti s djecom, dodirivanja usta nosa ili očiju, kontakta s bolesnom osobom;
POSLIJE uporabe zahoda, mijenjanja pelena, brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl., dodirivanja predmeta onečišćenih tjelesnim izlučevinama i krvlju, kontakta s bolesnom osobom ili životinjama, nakon pušenja, iznošenja smeća, čišćenja, povratka u dom izvana (šetnja, igranje, kupnja...)
(I. V.)
