Božo Petrov ipak je dobio protukandidata za predsjednika Mosta, a radi se o Robertu Postaju iz Zagreba. Iako svjestan činjenice da je Petrov uspješno vodio Most na dvojima parlamentarnim izborima, Postaj ne misli da je bez ikakve šanse. Odbija tumačenje da je tek fiktivni kandidat kako bi današnji izbori u Mostu izgledali demokratičnije.
Postaj je uvjeren da će članstvo na izbornom saboru prepoznati njegov program kao kvalitetan.
– Ne razmišljam o svojim šansama, nego da se članstvu osigura mogućnost izbora. Svi će članovi biti na izbornom saboru i kad im predstavim svoj program, na njima je da odluče. Vjerujem u moć argumenata, kao i u to da će članovi Mosta odlučiti po svojoj savjesti, a ja ću poštovati njihov izbor kakav god da bude – rekao nam je Postaj.
Iako nije kritičan prema Petrovu, smatra kako bi neke stvari u Mostu ubuduće trebale biti drugačije, no o čemu se točno radi ne želi otkriti.
– Pričekajte izborni sabor i sve će vam biti jasno – poručuje. Postaj je član zagrebačke organizacije Mosta i direktor tvrtke ZASLON d.o.o, koja nudi savjetodavne i projektantske usluge. Rođen je u Hamburgu, a u svom životopisu navodi da je stručni savjetnik za kreditiranje nekretnina i dodjelu specijalnih kredita.
Svih 400 aktivnih članova Mosta, kojima su se ovih dana i formalno pridružili ministri Vlaho Orepić i Slaven Dobrović, na izbornom saboru u Branimir centru će elektroničkim sustavom i po principu “jedan član – jedan glas” birati predsjednika, dva potpredsjednika i glavnog tajnika stranke.
Četvero izabranih činit će Predsjedništvo stranke, u koje će ući još i organizacijski tajnik po njihovu izboru. Za potpredsjednike su se kandidirali Ines Strenja-Linić, Robert Podolnjak, Miroslav Šimić te Branimir Karačić.
Most će dobiti i novi statut, koji će predvidjeti osnivanje Nacionalnog vijeća, tijela zbog kojeg je Most dosad bio često prozivan za nedemokratičnost. Njegovo podizanje na statutarnu razinu neće, međutim, znatno promijeniti ni sastav ni način odlučivanja u Nacionalnom vijeću.
Statutom će se, naime, propisati da je ono savjetodavno tijelo u koje će ući svi saborski zastupnici i ministri Mosta pa i oni koji se formalno ne žele učlaniti u stranku, nego ostati neovisni.
Tako će u donošenju važnih političkih odluka sudjelovati i potpredsjednik Vlade Ivan Kovačić, koji i dalje želi ostati nezavisan, kao i Mostovi zastupnici poput Mara Kristića, Tomislava Panenića ili Mire Bulja. Naknadno će im se u Nacionalnom vijeću moći pridružiti i predstavnici nezavisnih lista.
Birat će se i devet članova Glavnog odbora i pet članova Nadzornog odbora stranke. Iz Mosta poručuju kako prerastanje iz lokalne u nacionalnu stranku neće poremetiti odnose unutar platforme nezavisnih lista.
– Most će ostati kombinacija stranke i platforme – okupljamo nezavisne i postojat će Izvršni odbor koji će činiti Predsjedništvo stranke i predstavnici nezavisnih, dakle i dalje će se zajednički, maksimalno demokratski donositi političke odluke – pojašnjava osnivač Mosta i kandidat za glavnog tajnika Nikola Grmoja.
>> Robert Postaj bit će protukandidat Petrovu za predsjednika Mosta
Ok, dakle Most je istaknuo drugog kandidata za kojeg nitko nikada nigdje nije čuo, čije ime nikada nije bilo spomenuto nigdje u javnosti, dva dana prije izbora? Pa Fidel Castro je održavao demokratskije izbore. Inače, ježim se od pomisli da su nam SDP i HDZ najdemokratskije stranke koje jedine imaju normalne unutarstranačke izbore, i istinski se bojim za hrvatsku demokraciju kad vidim da su im alternativa sumanute fašistoidne totalitarne sekte na čelu sa samoproglašenim mesijama, poput Mosta, Živog zida ili Pametno, da ne spominjem novo totalitarne pokrete kao što je HSS na čelu s pravomoćno osuđenim kriminalcem koji je sve potencijalne protukandidate prije izbora suspendirao i na čijim se unutarstranačkim izborima kandidiralo 79 kandidata za 77 pozicija, ili HNS čije je vodstvo čak i prije unutarstranačkih izbora podijelilo pozicije tako da im izbori nisu ni trebali. Tako da mislim da je vrijeme za novi zakon o političkim strankama i malo kvalitetniju kontrolu demokratskih procesa u političkim strankama.