Darko Lorencin jedini je IDS-ov ministar u aktualnoj, sada tehničkoj vladi Zorana Milanovića. Zbog uspjeha i rekorda hrvatskog turizma slovi za jednog od najuspješnijih, ako ne i najuspješnijeg ministra. S Lorencinom smo razgovarali o trenutačnoj političkoj situaciji u zemlji, u kojoj još uvijek traju pregovori o formiranju vlade, sljedećoj turističkoj sezoni...
Što radi tehnički ministar turizma ovih dana?
Redovito radimo sve stvari koje se tiču promidžbe i sve drugo za što nam ne treba Sabor. Ne potpisujemo nove značajnije ugovore koji bi opteretili proračun, ali izvršavamo sve proračunske stavke koje su zacrtane. Sve ide svojim tijekom. Sad imamo 30-40 posto manje posla nego kad Sabor radi.
Kako gledate na pregovore s Mostom? Sad kažu da bi i resor turizma.
S time nema problema. A što se tiče pregovora, očito se unosi nova dimenzija u hrvatsku političku stvarnost. To mi se načelno sviđa. Kao što vidite, svi se mi, sve tri strane, tijekom pregovora korigiramo i vidjet ćemo što će biti ishod. A imamo i četvrtu komponentu – predsjednicu, koja je također itekako bitan faktor i za koju mislim da se i u kampanji i za vrijeme izbora i poslije njih odlično postavila i pozitivno pridonosi rješavanju situacije.
Što kažete na ideju Mosta o premijeru stručnjaku i tripartitnoj vladi koja ne bi bila, kako kažu, koalicija, nego suradnja?
To mi u politici ipak zovemo koalicijom. Između dviju glavnih stranaka koje predvode koaliciju SDP-a i koaliciju HDZ-a još su prevelike razlike, u određenim konceptima, načinu upravljanja, što se vidjelo i za vrijeme vlade Ivica Račana te dviju vlada Ive Sanadera i sad Kukuriku koalicije. Ne smijemo zaboraviti da se 2003. izašlo s rastom od 4 do 5 posto i da je Sanaderova vlada zahvaljujući takvom upravljanju vlade Ivice Račana imala rast od šest posto. Mi smo pak naslijedili kontinuitet pada i ova vlada stvorila je kvalitetan temelj i pretpostavke zdravog rasta. Mislim da prošla dva mandata HDZ-a ne pokazuju dobro upravljanje. No treba pokušati i vidjeti mogu li se te dvije koalicije sad zbližiti u okolnostima u kojima ni lijeva ni desna koalicija ne mogu sastaviti vladu bez treće strane. Treba izvući pozitivne strane iz svega i vidjeti što se može napraviti bolje.
Je li IDS spreman sudjelovati u vladi u kojoj bi bio i HDZ?
IDS je dao podršku sa svoja tri potpisa mandataru Zoranu Milanoviću. Sad čekamo. Budemo li dio garniture koja će upravljati Hrvatskom iduće četiri godine, očekujemo koalicijski ugovor koji će precizno sadržavati sve projekte i programe koji su od interesa i IDS-a i cijele Hrvatske. U IDS-u smatramo da najprije treba utvrditi programske smjernice nove vlade, tri do četiri ključna prioritetna djelovanja, potom razvojne politike svakog resora, a tek nakon toga vidjeti tko ima ljude koji to mogu ostvariti. Mislim da se tu ta nit malo izgubila. Unatoč tome što se stalno govori o reformama, kad se pripremalo materijale za pregovore s Mostom, turizma nije bilo, ali znam da su kolege ministri iz svih ostalih resora pripremili opsežne programe reformi, onoga što je napravljeno, onoga što je tijeku i onoga što će se raditi.
Ima sličnosti između vašeg pokušaja da smanjite broj lokalnih turističkih zajednica (TZ) i ideje Mosta da smanji broj općina, gradova i županija. Hoće li Mostu to uspjeti? Vi ste naišli na velik otpor u slučaju TZ-a.
Da, bili su veliki otpori jer svi gledaju samo sebe, kao i u slučaju reforme regionalne i lokalne samouprave. Svi su za to dok se ne dođe do njihova dvorišta. Išli smo u dobrovoljno udruživanje pet ili 10 lokalnih TZ-a koji čine destinaciju putem programa Hrvatska 365 i na taj način dobili smo klaster turističkih zajednica koji se bavi širim područjem, primjerice ne cijelom Istrom, nego dijelom Istre, ne cijelom Dalmacijom, nego primjerice Makarskom rivijerom. Uvjeren sam da je to puno bolje za razvoj destinacija.
Zasad u tome niste uspjeli. Je li onda moguće smanjiti broj općina, gradova i županija?
Djelomično smo uspjeli kroz program Hrvatska 365. Imamo primjera da su područja koja su bila dio općina u nekadašnjem sustavu procvala nakon što su postala samostalna, s druge strane išlo se u toliko sitnjenje da neke općine nemaju za vlastito financiranje. Treba raditi na tome i vidjeti tko ima osnovne preduvjete za funkcioniranje. Program IDS-a temelji se na decentralizaciji, a to podrazumijeva harmoniziranje sustava u kojem državnu upravu treba decentralizirati i po pitanju prava i obaveza u korist županija i jedinica lokalne samouprave.
Ova godina bila je turistički rekordna za Hrvatsku, koliko ste vi kao ministar tome pridonijeli?
Kad se govori o tom uspjehu, onda treba obuhvatiti sve razine, turizam je teritorijalan i svatko ima svoju dionicu. Mi smo zaduženi za razvojnu komponentu i promidžbu Hrvatske kao destinacije. U razvojnoj komponenti još smo više razgranali poticaje poput 1000 bazena za hrvatski turizam, poticanja privatnog sektora, inovacija u turizmu..., a time smo pozitivnim primjerima nastojali ukazati drugima na što se trebaju ugledati. Donijeli smo zakone kojima smo omogućili bolje obavljanje turističke djelatnosti, omogućili smo i da se registrira velik broj privatnih iznajmljivača koji nisu bili legalizirani i time suzbili sivu ekonomiju, napravili smo i dobru investicijsku klimu, nijedan projekt nismo zapetljali, puno smo ih otpetljali jer su bili uhvaćeni u mrežu administracije, a to je bilo najteže. Privatizirali smo portfelj gdje je država bila vlasnik više od 50 posto, a riječ je o devet tvrtki s ukupno 20 tisuća ležajeva, koje su prošle predstečajne nagodbe, spasili smo Sunčani Hvar... Reorganizirali smo i Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) i sustav predstavništava pa smo neka koja nam ne trebaju ukinuli. Fokusirali smo se sukladno strateškim dokumentima na točno određena tržišta i medije za koje smatramo da imaju najviše efekta. Posljedica svega toga je da sve destinacije u Hrvatskoj rastu.
Neki vas zbog uspjeha turizma smatraju najuspješnijim ministrom. Isto se govorilo za vašeg prethodnika u bivšoj HDZ-voj koalicijskoj vladi Damira Bajsa, za čijeg mandata su također rušeni rekordi. Je li u Hrvatskoj svaki ministar turizma predodređen da bude najuspješniji jer smo turistička zemlja?
Sigurno je riječ o lakšem resoru. No, treba gledati i o kakvom se rastu radi. Sukladno strategiji razvoja turizma, mi smo svoja prolazna vremena ostvarili, bili smo poprilično aktivni. Turizam je prvi put ušao pod okrilje Zakona o poticanju ulaganja kojim je omogućeno pružanje mnogih poreznih i ostalih olakšica.
Jeste li zadovoljni koliko ste produljili turističku sezonu?
Sezona je produljena, vidi se to po distribuciji noćenja koja su u porastu izvan udarnih ljetnih mjeseci. Suzbijanje sezonalnosti moguće je primjenom konkretnog programa koji smo mi nazvali Hrvatska 365 i koji daje vrlo jasnu poruku da Hrvatska, doduše ne na svim destinacijama, turizam može imati 365 dana u godini. Za to treba puno više angažmana, puno veće sinkroniziranosti javnog i privatnog sektora kako bi se podigla konkurentnost destinacije s puno turističkih proizvoda. Slikovito rečeno, da 95 posto naših destinacija u 11. mjesecu da hotele za 10 kuna po noćenju, ljudi im ipak ne bi došli. Koji bi bio motiv dolaska? Motiv dolaska čini turistički proizvod, a ključno je pitanje ima li taj proizvod svog turista i kojem je tržištu namijenjen.
Koliko je sad Hrvatska turistička od tih 365 dana?
Sav marketing usmjeren je na to da se kreće s letovima tjedan-dva ranije i završi tjedan-dva kasnije, prethodne godine city break destinacije najbliže su tome, najprije Zagreb, a odličan je i uspon Splita. U Zagrebu treba pokrenuti još nekoliko atrakcija koje će od “Adventa u Zagrebu” napraviti “Zimu u Zagrebu”, a advent bi bio samo jedan dio, istina glavni. Zagreb se ne smije zadovoljiti s 1,5 milijuna noćenja godišnje. Generalno, naša glavna sezona sad traje od sredine svibnja do kraja rujna. No treba i može trajati od kraja ožujka do početka studenoga.
Hoće li i sljedeća turistička godina biti rekordna?
Mora biti, mislim da smo sve preduvjete po tom pitanju napravili. S pripremom smo počeli u travnju i svibnju, modele udruženog oglašavanja pripremili smo na vrijeme tako da privatni sektor u pregovorima sa svojim partnerima zna čime raspolaže.
Koliko bismo mogli zaraditi 2016. od turizma?
Ove godine zaradili smo osam milijardi eura, a sljedeće ćemo zaraditi barem 8,5 do 9 milijardi eura. Govorim samo o deviznom priljevu.
Koliko će strah od terorizma utjecati na sljedeću sezonu? Hoće li nam to donijeti nove goste s obzirom na to da slovimo za sigurnu zemlju?
Ove godine imamo rast noćenja od sedam posto i gotovo osam i pol posto rast dolazaka. Jasno je da je došlo do prelijevanja iz Turske koja je ogromna destinacija, kao što su to i Tunis i Egipat. U naših sedam posto rasta, dva je posto od tih preusmjerenih putovanja. No svi ti ljudi koji su putovali u južnomediteranske zemlje ponovno su morali birati između Španjolske, Francuske, Italije i Grčke te su u relativno najvećoj mjeri odabrali Hrvatsku. Mi i Španjolska ove godine imamo najveći rast. Tome su pridonijele i investicije svih ovih godina, podizanje kvalitete, a naša glavna prednost je to što nam 90 posto ljudi dolazi automobilom. To je uvijek prihvatljivije i jeftinije i gostima omogućava autonomiju, što stvara pretpostavku za bolju potrošnju.
Kako će žilet-žica na hrvatsko-slovenskoj granici utjecati na hrvatski turizam?
Vidjeti žicu na ulazu u neku zemlju nije baš lijepo. Austrija je također razvukla žicu prema Sloveniji, tako da Austrijanci i ostali moraju proći kroz to i prije nego što dođu do naše granice. To su procesi s kojima su sva naša tržišta upoznata. No ako ljudi znaju da je tamo kamo idu mir, oni će doći. Malo će više čekati na granici, ali u Europi je kad putujete automobilom sasvim normalo da se puno čeka. Kao ministar turizma ne mogu nikako pozdraviti žicu, a ni kao europski građanin. Vjerujem da će ondje biti kratko.
Ove godine bilježimo velik pad gostiju iz Rusije. Kako ćemo vratiti ruske turiste?
Pratimo situaciju, proglašeni smo najpoželjnijom obiteljskom destinacijom na ruskom tržištu. Sve smo napravili što je u našoj i ingerenciji Ministarstva vanjskih poslova za poboljšanje uvjeta stjecanja viza. Treba vidjeti kakva je gospodarska situacija ondje jer najveći je pad dolaska ruskih turista prouzrokovan njihovom gospodarskom krizom. Vize se izdaju odmah na 180 dana, formalno u pet radnih dana, a izdaju se i za dan-dva. Cijela Rusija pokrivena je tvrtkom koja prikuplja zahtjeve i dokumente za vize u naše ime. Nismo odustali od tog tržišta. No ima drugih tržišta s puno boljim platišama od Rusa. Britanci su najveći potrošači sa 127 eura dnevno, Rusi su na 118-119 eura. Amerikanci su malo ispod Britanaca i baš smo dosta aktivnosti i novca za promidžbu usmjerili na SAD.
Ova godina je s 500 milijuna eura bila rekordna po ulaganjima u turizmu, za sljedeću ste najavili još više, 40 posto. Zašto dosad nije bilo tako velikih ulaganja?
Za ulaganja su prije svega zaslužni konstantan rast sektora, potencijali Hrvatske i poslovna uređenost. Puno se toga prelomilo i kroz projekt Kupara na kojem smo pokazali da je državna administracija u stanju pripremiti javni investicijski projekt. To smo napravili čisto, legalno i po pravilima. Prije nepune dvije godine krenuli smo s katastarskom izmjerom i formiranjem katastra i zemljišnih knjiga za Kupare, što govori koliko smo imali posla. Napravili smo paket kojim investitor dobiva jednim natječajem tri koncesije. Prvi put je Sabor odobrio koncesiju na pomorsko dobro na 99 godina. Boljeg investora s boljim proizvodom nismo mogli naći.
Ipak, za Kupare je stigla samo jedna ponuda, kako to objašnjavate?
Dobili smo samo jednu ponudu jer su nam kriteriji bili jako visoki. S ovim smo prvi put u Hrvatskoj, ali i regiji dobili najveći svjetski lanac Merriot s njegovim najluksuznijim brendom Ritz Carlton i vrhunskim proizvodom. Dobili smo proizovd koji funkcionira 365 dana, a to je poslovni turizam u kombinaciji s wellnessom.
Kakva je bila vaša turistička 2015. kao poduzetnika u turizmu? Iznajmljujete kuću u Grožnjanu.
Ne komentiram ta četiri kreveta koje imam u svojoj ingerenciji.
Što ćete raditi ne budete li ministar?
Razmislit ću, ima opcija.
Koje su to opcije?
Kad se sve ovo rasplete, onda ću s time u javnost.
Na izborima ste bili tek sedmi na listi IDS-a u 8. izbornoj jedinici. Zašto ste bili tako nisko pozicionirani? Niste ušli u Sabor jer niste dobili dovoljno preferencijalnih glasova, a IDS je izborio tri mandata.
To pokazuje da smo tim. Vodstvu stranke rekao sam da me ne zanimaju saborske klupe i da moje djelovanje više vidim operativno. Aktualni istarski župan Valter Flego bio je, primjerice, zadnji, 14. na listi. To je snaga IDS-a, timski rad. Ako nemam ambicija za Sabor, bilo bi nelogično da sam negdje visoko i da raspolažem sa saborskim mandatom.
