Francuski predsjednik Emmanuel Macron, prvi strani lider koji je posjetio Bejrut nakon razorne eksplozije koja je u utorak potresla gradsku luku i najsnažnija je u povijesti libanonske prijestolnice, svojim je dolaskom pokazao koliko je Francuska još uvijek emotivno vezana za Libanon.
Ta je zemlja nekada bila francuska kolonija te je i dalje interesna zona. Macron, koji se sastao s predsjednikom Libanona Michelom Aounom obećao je da će sljedećih dana dogovoriti više francuske, europske i međunarodne pomoći Libanonu te uputio “poruku podrške i prijateljstva libanonskom narodu”, naglašavajući da je sada glavni prioritet stati uz ovaj narod bez ikakvih uvjeta.
Između ostalog, Macron je upozorio da se Libanon suočava s “političkom i ekonomskom krizom koja zahtijeva hitan odgovor” te dodao kako će se “libanonska patnja nastaviti ako se u njoj ne provedu reforme”.
Macron je doletio zrakoplovom iz Francuske s 55 djelatnika spasilačkih službi, medicinskom opremom i mobilnom klinikom opremljenom za zbrinjavanje 500 ljudi. Osim Francuske, i mnoge druge zemlje uključile su se u pomoć Libanonu.
VIDEO: Katastrofa u Bejrutu
Problem američkih sankcija
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) šalje zrakoplov s 20 tona medicinske pomoći za ljude ranjene u ogromnoj eksploziji, a ta će se medicinska pomoć podijeliti i ostalim bolnicama u Libanonu koje su primile pacijente iz Bejruta, jer tri bolnice u gradu više nisu funkcionalne, a dvije su djelomično oštećene eksplozijom. Pomoći će EU, Rusija je poslala mobilnu bolnicu, a Tunis, Turska, Iran i Katar također su poslali nužnu pomoć.
Velika Britanija također je spremna poslati medicinske stručnjake, a čak je i Irak poslao šest kamiona pomoći. Libanonci se pitaju hoće li ova katastrofa ubrzati pad vlade koju pod svaku cijenu žele srušiti američki predsjednik Donald Trump i saudijski princ Mohammed bin Salman ili će pak ojačati njezinu moć s obzirom na to da uživa potporu libanonskog Hezbollaha.
Formirana u siječnju 2020., vlada Hassana Diaba, predstavljena kao kabinet tehnokrata, na udaru je kritika da je podređena stranci predsjednika Michela Aouna, Slobodnom domoljubnom pokretu, i njegovu neuništivom savezniku, Hezbollahu. Zbog američkih sankcija libanonskoj vladi pitanje je kako će svijet financijski pomoći Bejrutu.
Naime, libanonska država i središnja banka imaju vrlo ograničene financijske mogućnosti i bez strane financijske pomoći, neće se moći suočiti s tragedijom koja je pogodila Bejrut. Indikativno je da je suradnja s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) jedini put izlaska iz trenutačne situacije za Libanon, koji se već borio s padom vrijednosti valute i financijskim padom i prije eksplozije koja je nanijela štetu veću od 15 milijardi dolara.
VIDEO: Strašne scene iz Beiruta: Snimka iz zraka otkriva razmjere razaranja
Djelovanje luke u Bejrutu potpuno je paralizirano, a riječ je o libanonskoj glavnoj ruti za uvoz hrane potrebne naciji od šest milijuna ljudi, dok su brodovi prisiljeni pristajati u manjim lukama. Stanovnici Bejruta prozivaju libanonske vlasti izražavajući ljutnju zbog nemara koji je doveo do snažne eksplozije.
Dužnosnici: Nismo krivi
Predsjednik Aoun obećao je kako će brzo otkriti krivca koji će odgovarati zbog eksplozije koju je izazvalo 2750 tona amonijeva nitrata koji nije bio sigurno uskladišten u lučkim skladištima.
Libanonci ne vjeruju u njegovo obećanje jer, kako je praksa do sada pokazala, za sve tragedije i nesreće koje su se dogodile u Bejrutu nikada nitko nije okrivljen niti optužen, zbog, kako kažu Libanonci, klijentelističkog imenovanja na visoke pozicije. Vlada je ubrzo objavila da je jedan broj lučkih dužnosnika već stavljen u kućni pritvor dok traje istraga o eksploziji. Vrhovno vijeće obrane inzistiralo je na tome da se oni za koje se utvrdi da su odgovorni suoče “s maksimalnom kaznom”.
Čelnik bejrutske luke i čelnik carine, koji su isto u kućnom pritvoru, kazali su da su se u nekoliko navrata obraćali pravosuđu tražeći da se kemikalije ili otpreme negdje u inozemstvo ili prodaju kako bi se osigurala sigurnost u luci. Glavni direktor luke Hassan Koraytem kazao je da su bili svjesni da je riječ o opasnom materijalu, kada je sud prvi put naložio da se teret pohrani u skladišta, no da nisu mislili da je opasan “u toj mjeri”.
– Kućnim pritvorom bit će obuhvaćeni svi dužnosnici koji su sudjelovali u aferi skladištenja amonijeva nitrata, koji su ga nadgledali od lipnja 2014. – kazao je ministar informiranja Manal Abdel Samad. Prema zadnjim podacima ministarstva zdravstva, u eksploziji je poginulo 137 ljudi, a ranjeno je njih više od pet tisuća dok se još 80 ljudi vode kao nestali.
Najveci problem Libanona je Hezbolah.