Prvi dan srpnja Hrvatska će postati nova članica Europske unije, no za otprilike tri i pol tisuće ljudi zaposlenih u domaćim špediterskim tvrtkama taj će datum ostati zapamćen kao "crni ponedjeljak". Ulaskom Hrvatske u europsku carinsku uniju značajno će se smanjiti potreba za špediterskim i otpravničkim poslovima.
Otkazi već idući mjesec
Budući da se više od 60 posto vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odvija s državama EU, liberalizacije graničnog i carinskog sustava rezultirat će time da će se opseg domaćih špeditera smanjiti i do 80 posto, a vještine većine ljudi zaposlenih u tom sektoru postat će trajno nepotrebne. Iako egzaktni podaci ne postoje, pretpostavlja se da bi bez posla u špediterskom sektoru moglo ostati između 50 i 80 posto zaposlenih, što znači novih dvije tisuće otkaza u posrnuloj nacionalnoj ekonomiji. Kako objašnjava Goran Hill, vlasnik zagrebačke špediterske tvrtke Hill R, otkazi bi mogli početi potkraj ovog ili početkom sljedećeg mjeseca.
– Kako zaposlenicima morate dati tri mjeseca otkaznog roka, pretpostavljam da će otkazi prekobrojnima biti uručeni već 1. travnja. Nažalost, radi se pretežno o sredovječnim ljudima sa srednjom stručnom spremom koje će biti vrlo teško zaposliti. No, bit će problema i s otkazima. Ja sam nedavno zbog pada obujma posla morao otpustiti djelatnika koji je kod mene radio punih 19 godina. Po zakonu sam mu obvezan isplatiti otpremninu, ako to ne učinim izložen sam kaznenom progonu, no otkud kad su prihodi sve manji, a uskoro će potpuno nestati – kaže Hill.
Kriza u špediterstvu dugo je najavljivana, a slični su se problemi događali u svim zemljama koje su pristupile EU. Usprkos višegodišnjim upozorenjima strukovnih udruga, državne institucije dosad nisu učinile ništa da ublaže šok koji će u špediterskom sektoru nastati ulaskom u Uniju. Kako upozorava Bosiljka Horvat, predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika pri HGK, postoji mogućnost pomoći iz EU fondova.
– Svi očekuju pomoć države, no ništa se ne događa. Iz europskog globalizacijskog fonda moći će se dobiti neka sredstva za prekvalifikaciju špeditera, no za njih se može aplicirati tek kada postanemo član. Za mnoge tvrtke će tada biti prekasno. Nažalost, preživjet će samo veći igrači, oni koji se bave i drugim djelatnostima poput skladištenja, logistike itd. – kaže Bosiljka Horvat. Manji, poput tvrtke Gorana Hilla, očito su prepušteni tužnoj tržišnoj sudbini.
Kakva prekvalifikacija?
– Mi smo stručnjaci u nepotrebnom poslu. To je jedina istina. Mali dio kolača koji će nakon ulaska u EU ostati, već su dampinškim cijenama počele preuzimati velike tvrtke, kao i međunarodni igrači koji su došli na naše tržište. Sve je to već viđeno, samo smo mi nespremni. Nadam se da će država naći model da te ljude osposobi za to da nađu novi posao – kaže Hill. Neslužbeno doznajemo da u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava planiraju provedbu programa prekvalifikacije otpuštenih špeditera, no dok ih tvrtke same ne pozovu ili službeno proglase tehnološki višak ne mogu djelovati.
– Ne možemo doći u privatnu tvrtku i reći im da ćemo prekvalificirati njihove radnike jer će oni ostati bez posla. Možemo djelovati tek nakon što budu proglašeni otkazi ili ako nas uprava tvrtke sama pozove. Kad se to dogodi bit ćemo spremni, iako i u špediterskim tvrtkama ima puno onih sa završenom gimnazijom koji u stvari nemaju zanimanje, te im je stoga vrlo teško pronaći novi posao – kaže Večernjakov sugovornik iz Ministarstva.
>>Domaćom proizvodnjom protiv nepotrebnog uvoza plastike i gume
najbolji su mi ovi koji kukaju kako su ih špediteri koštali love, uvozite,a ne proizvodite?