Leksikografski zavod Miroslav Krleža opovrgava navode autora Olivera Mikulića u tekstu "Kamo ide Leksikografski zavod?", objavljenom na portalu vecernji.hr 3. ožujka 2020. U nastavku u cijelosti prenosimo ispravak koji nam je dostavljen iz LZMK-a.
"Suprotno tvrdnji o nepostojanju izdanja na stranim jezicima Leksikografski je zavod, povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova objavio enciklopedijsku monografiju Hrvatska - zemlja i ljudi na hrvatskom. engleskom i francuskom jeziku, uz internetske portale na svim trima jezicima (croatia.eu). Povodom hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU objavljena su nova, ažurirana i dopunjena, izdanja.
Suprotno tvrdnji da je nakon 2010. rad na Hrvatskom biografskom leksikonu doveden u pitanje sporošću i uredničkim nesnalaženjem, osim što je 2013. tiskan 8. svezak (9. svezak u finalnoj je fazi), od 2015. objavljeno je na internetskoj stranici leksikona (hbl.lzmk.hr) više od stotinu novih opsežnih članaka, i to upravo o istaknutim osobama iz hrvatske povijesti. Zavod je posljednjih godina objavio i leksikone o Marinu Držiću, Ruđeru Boškoviću i Antunu Gustavu Matošu, a uz to sudjeluje u realizaciji portala Znameniti.hr, tako da nije istina da se Zavod ne bavi promocijom hrvatskih velikana.
U odnosu prema temama političkih promjena nakon 1990. i Domovinskoga rata, Zavod ih je obradio u više izdanja (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski opći leksikon, Atlas Europe), a od prosinca 2019. s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata i uz potporu Ministarstva kulture radi na Enciklopedijskom portalu Domovinskoga rata, koji će biti javno predstavljen sredinom godine, a s namjerom da postane središnje mjesto točnih informacija na hrvatskom i engleskom jeziku.
Nije istinita tvrdnja da su sve osobe prezentirane u Hrvatskom biografskom leksikonu mrtve, jer se i uvrštavaju i živi suvremenici, u skladu s postavljenim pravilima. Nije istinita tvrdnja da Zavod sve do petnaeste godine XXI. stoljeća nije poduzeo ništa na planu leksikografije hrvatske književnosti. Osim obrade hrvatske književnosti u općim izdanjima, upravo je 2015. objavljen Leksikon Antuna Gustava Matoša, a Zavod je 2009. tiskao Leksikon Marina Držića te 2009–2012. četiri sveska Hrvatske književne enciklopedije.
Kad je pak riječ o leksikografiji u najužem smislu, Zavod je 2016-2018. objavio Hrvatski mjesni rječnik i dvosveščani Rječnik stranih geografskih imena (Hrvatski egzonimi), prva djela te vrste i sveobuhvatnosti u Hrvatskoj. Nije istinito ni da Zavod nije poduzeo ništa na revidiranju starijih povijesnih atlasa prema novim spoznajama i ocjenama jer je 2018. objavio novo, znatno prošireno, izdanje Hrvatskoga povijesnoga atlasa.
Nije istinito da Zavod uopće ne sudjeluje u procesu reforme društva koje se želi legitimirati kao društvo znanja jer je Zavod do kraja 2019. učinio internetski dostupnim bez naplate približno 250 000 enciklopedijskih i leksikonskih članaka, bibliografski katalog periodike s 2,2 milijuna kartica, kao i Ujevićevu utemeljiteljsku Hrvatsku enciklopediju, što je sve rezultat opsežnoga, a ne površnoga i traljavoga procesa digitalizacije.
Rad Zavoda na digitalizaciji i razvoju internetske enciklopedistike u doba "lažnih vijesti" prepoznat je i u Izvješću Istraživačke službe Europskoga parlamenta iz prosinca 2018. te u analizama za potrebe prve Konferencije europskih enciklopedija, održane u listopadu 2019. u Bruxellesu, u kojima se online Hrvatska enciklopedija (enciklopedija.hr) plasirala kao četvrta od trinaest općih europskih i sjevernoameričkih internetskih enciklopedija s obzirom na postotak korisnika među govornicima materinskoga jezika pojedine enciklopedije. Uostalom, broj je posjeta internetskih stranica zavodskih enciklopedijskih izdanja u posljednjih pet godina narastao s nešto manje od 2 milijuna na gotovo 9 milijuna godišnje.
Suprotno tezi da ništa nije učinjeno izvan područja društvenih i humanističkih znanosti, na internetu je i više od 1100 članaka Hrvatske tehničke enciklopedije (dio kapitalnoga projekta portala hrvatske tehničke baštine, tehnika.lzmk.hr), koje je prvi svezak tiskan 2018."
Naslov o stotinu objavljenih članaka (zacijelo Večernjakov redakcijski) lijepi je primjer nerazumijevanja teksta (ili možda zlobe?).