Ekološka katastrofa u Meksičkom zdravlju, koju je izazvala havarija BP-ove naftne platforme Deepwater Horizon u travnju 2010. godine, zgrozila je javnost. Mnogi su predviđali da će šteta, nakon izlijevanja više od četiri milijuna barela nafte u more, biti nepopravljiva, no zahvaljujući domaćim snagama sa Zavoda za mehaniku fluida i računarsko inženjerstvo Tehničkog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Senki Maćešić, prof. dr. Nelidi Črnjarić Žic, znanstvenom novaku Stefanu Iviću te prof. dr. Igoru Meziću, inače rođenom Riječaninu, i prof. dr. Davidu L. Valentineu s Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, dokazano je da su bakterije i morska strujanja u Meksičkom zaljevu zaslužni za nestanak velikih količina nafte i plina u samo nekoliko mjeseci.
Savršeno posloženo
Osnovnu ideju o postojanju bakterija u moru koje se hrane ispuštenom naftom i plinom postavio je dr. Valentine, a riječki su znanstvenici to i potvrdili složenim računalnim modelima koje su izradili u rekordnom roku od samo četiri mjeseca. Kroz ovu savršeno posloženu, znanstveno utemeljenu priču dali su odgovor kojim je razriješen misterij Meksičkog zaljeva. Njihov je zajednički rad, u kojem analiziraju širenje ugljikovodika na temelju aktivnosti bakterija u Meksičkom zaljevu i modela podvodnih strujanja, objavljen u američkom znanstvenom časopisu Proceedings of Nacional Academy of Sciences.
– Prof. dr. Mezić jednom godišnje iz Kalifornije dolazi u Rijeku. Stigao je s idejom o suradnji jer su dotadašnja mjerenja prebrzog nestajanja toksičnih kemikalija bila teško objašnjiva s obzirom na veliku količinu nafte i ugljikovodika isteklih u more. Dr. Mezić autor je članka u kojem se bavio problemom nafte na morskoj površini. Uspio je razviti alate kojima se može predvidjeti kretanje nafte na morskoj površini. Mi u Rijeci izradili smo računalni program na temelju ulaznih podataka o brzini strujanja. Za 26 ugljikovodika postoji 26 primarnih i 26 sekundarnih bakterija koje to jedu i troše kisik. Pokazalo se da je u osam mjeseci sav ugljkovodik nestao – objasnila je prof, dr. Maćešić.
– Poanta je u morskim strujama – dodaje mladi znanstvenik Stefan Ivić. Tajna je u položaju Meksičkog zaljeva koji je zatvoren s tri strane, zbog čega nema izraženih snažnih struja, što pogoduje bržem razmnožavanju bakterija. Takvo se što ne bi moglo dogoditi u slučaju havarije na otvorenom moru.
Kako je u Jadranu?
Naime, zajedničkim su radom američki i hrvatski znanstvenici utvrdili da otopljeni ugljikovodici iz nafte i plina formiraju svojevrsne oblake, koji se pojavljuju i nestaju na različitim mjestima i u različito vrijeme, a uzrok su upravo specifične morske struje Meksičkog zaljeva.
– Zahvaljujući tome, strujanja su vraćala bakterije na izvore ugljikovodika iznad izljeva, što je ubrzalo proces – kazala je prof. dr. Maćešić. Budući da je i Jadransko more “zatvoreno”, nameće se pitanje postoji li i ovdje, u slučaju ekološkog incidenta, mogućnost prirodnog “čišćenja”. Riječki znanstvenici i sami se bave pitanjem koliko se može učiniti za Jadran.
– Mikrobiolozi bi trebali dokazati prisutnost bakterija. Svakako bi bilo dobro, prije početka rada bušotine, napraviti ovakve simulacije i mjere zaštite. Logično bi bilo da, gdje god ima nafte, ima i bakterija. U Meksičkom zaljevu, naime, postoje mali, prirodni gejziri nafte kraj kojih su bakterije – rekla je S. Maćešić. Na osnovi fizikalnih parametara Meksičkog zaljeva i kemijskih pokazatelja o utrošku kisika i ugljikovodika kod rasta i transporta bakterija izazvanih strujanjem, razvijen je model strujanja. Riječani su razvili metode za rješenje tog kompleksnog modela. Posao, priznaju, nije bio nimalo lagan, trebalo je djelovati u iznimno kratkom roku, bez stanke, od veljače do lipnja, kada je sve trebalo biti gotovo, kaže nam mladi znanstveni novak Ivić. Razvijeni računalni program povezuje mehaniku fluida i kemijske procese. Grafički prikaz, koji je Kalifornijsko sveučilište u Santa Barbari objavilo i na YouTubeu, jasno pokazuje koncentracije bakterija koje se mogu usporediti sa strujanjima.
snaga prirode
Riječki znanstvenici otkrili kako su naftu pojele bakterije
Računalnim modelom utvrdili da su morski organizmi očistili mrlje na koje su ih vraćale struje u Meksičkom zaljevu
Komentara 3
TO
Riječki znanstvenici otkrili kako su naftu pojele bakterije, Mora se priznati još i ovaj detalj. Da jedna bakterija pojede za mjesec dana 0, 000001 miligram i debelu polovicu toga pokaka neprobavi.
IC
...u Meksickom zdravlju... Svasta!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Joooj, sad buju narasle i počele papati kupače. Jeza.