Hrvatska je u trenutačnoj krizi zbog ruskog priznavanja Južne Osetije i
Abhazije na strani zapadnih sila, odnosno ostaje vjerna stavu koji je
zauzet 19. kolovoza na sastanku NATO-a. Naša će zemlja i u djelovanju
pri Vijeću sigurnosti UN-a slijediti politiku zemalja Europske unije i
NATO-a prema Gruziji i Rusiji, potvru00F0uju u hrvatskom Ministarstvu
vanjskih poslova i europskih integracija.
Do sada, navode u Ministarstvu, zbog toga nismo imali nikakvih problema
s ruske strane. Ovih je dana bilo kontakata s ruskim veleposlanikom, i
to na njihovu inicijativu jer je ruska strana pokušala objasniti svoje
poteze u Južnoj Osetiji i Abhaziji.
Komunikacija s ruskom stranom je uobičajena, doznajemo u Ministarstvu.
Većih problema ne bi trebalo ni biti, nadaju se u hrvatskoj Vladi, s
obzirom da je Hrvatska politika sve vrijeme bila dosljedna.
Hrvatska je već šest godina u pripremama za članstvo u NATO-u i slijedi
stavove koje zauzimaju NATO i EU. Unatoč svemu, Hrvatska se nada da će
održati dobre odnose s Ruskom Federacijom, rečeno nam je u Ministarstvu
vanjskih poslova i europskih integracija.
I hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je zabrinutost zbog ruskog
priznanja Južne Osetije i Abhazije. Takva odluka čini složenu situaciju
u toj regiji još složenijom, a politika svršenog čina mogla bi stvoriti
dojam da se žele izbjeći pregovori o budućem statusu Južne Osetije i
Abhazije koji su bili predviđeni dogovorom predsjednika Dmitrija
Medvedeva i predsjednika Nicolasa Sarkozyja, priopćeno je iz ureda
hrvatskog predsjednika.
Hrvatska uz članice NATO-a
S Rusima kao i do sada
