Američki potpredsjednik Joseph Biden najutjecajniji je strani državnik
koji stiže u BiH posljednjih deset godina što se s velikim očekivanjima
i napisima stavlja u kontekst početka konačnog rješenja ‘nedovršenog
posla’, kako se predstavlja zemlja čiji su temelji udareni upravo u
SAD-u.
Daytonskim sporazumom uspostavljen je mir, no toga su svjesni u BiH i
većem dijelu međunarodne zajednice kako to nije okvir u kojemu se može
izgraditi samoodrživa država koja će zadovoljiti građane, ali i tri
naroda te potencijalno stalno biti izvorište nestabilnosti.
Nespremne institucije
Pogotovo to nije država koja može samostalno stići do EU-a i NATO-a.
Nakon što američka administracija godinama nije poduzimala potrebne
korake, očito je da je kod nove administracije BiH stavljena na popis
prioriteta što predstavlja najizravnije ohrabrenje budući da je bilo
teško očekivati da Europa napravi značajnije rezove u Daytonu, a domaće
vlasti će teško samostalno postići dogovor o budućnosti zemlje, prije
svega njezinu unutarnjem preustroju. To prije svega zato što nisu iste
startne pozicije svim trima narodima. Hrvati su u daleko najlošijoj
poziciji.
U Republici Srpskoj su nacionalne manjina, a u Federaciji BiH imaju
status institucionalne manjine budući da sve odluke u ime njih mogu
preglasavanjem donositi Bošnjaci što sve češće postaje pravilo, a ne
iznimka. Hrvati su stalnim izmjenama Daytona najviše izgubili pa na
razini države ili entiteta nemaju mogućnosti utjecati na donošenja
važnih odluka te ih se najmanje vratilo svojim prijeratnim domovima.
Oko polovine Hrvata je izvan svoje domovine. Bošnjaci su u nešto
povoljnijem položaju, ali samo u Federaciji, dok su pak u RS-u također
institucionalna manjina. U tome smislu entitetske neravnopravnosti
jednako vrijedi i za Srbe koji su u Federaciji BiH obespravljeni.
Različita gledanja
No gledajući općenito BiH, Srbi su u daleko najboljoj poziciji koja je
stvorena u Daytonu. No, svejedno njihovi politički predstavnici su
najkritičniji prema novoj administraciji SAD-a i njihovim
inicijativama, dok pak Hrvati i Bošnjaci aplaudiraju novome pristupu.
Prije svih Hrvati koji u otvaranju procesa ustavnih promjena vide
mogućnost popravljanja položaja i pritom je njihov stav
najprincipijelniji. Hrvatske političke vođe, naime, očekuju da sve tri
nacionalne zajednice imaju jednak institucionalni okvir i prava što se
u sadašnjoj dveoentitetskoj arhitekturi jednostavno ne može napraviti.
Postoje najmanje dva moguća okvira rješenja enigme BiH.
To je zadržavanje postojećeg stanja ili pak izgradnja zajednice
zasnovane na povjerenju triju naroda i građana. Svako rješenje koje ne
bude jednako tretiralo svaki od konstitutivnih naroda opet će biti
privremenog, daytonskog karaktera. Zbog toga su i velika očekivanja od
posjeta američkog potpredsjednika koji će ohrabriti političke procese
koji vode putu zemlje u euroatlantske integracije.
VELIKA OČEKIVANJA Američki potpredsjednik Joseph Biden najutjecajniji je dužnosnik koji je nakon desetljeća u Sarajevu