Tanja više nije u cvijetu mladosti. Prevalila je četrdesetu, ne vozi automobil, ali financijskih teškoća uglavnom nema i stambeno je zbrinuta. Nije odjevena u skupu odjeću, na licu nema ni truna šminke, preko ramena nosi običnu torbu. Po kvartu šeće s četveronožnim ljubimcem, zalazi uvijek u iste kafiće, priča istu priču... Tanja je naizgled slična tisućama drugih žena, ali ipak njezin pogled često odluta nekamo daleko.
Voditeljica posla
– Sve je počelo kad sam zapala u financijsko-stambene teškoće. Na legalan način i uz prosječnu plaću nisam se mogla iščupati. Razmišljala sam o tome da su me cijeli život doživljavali kao objekt, a ne kao ženu. Zašto to ne bih i naplatila? Uzela sam oglasnik u ruke i nazvala. Glas s druge strane žice nije me pitao jesam li visoka ili ne, koje su dimenzije mojih oblina, koje mi je boje kosa, imam li djecu... Otišla sam na razgovor i istog dana mogla sam početi raditi. Znala sam da polovicu novca moram dati voditelju posla. Zovem ga tako jer mi je glupo reći “makro” – pričala je gledajući kroz prozor.
U pet godina, koliko je, kaže, bila aktivna, radila je najprije za agenciju, zatim samostalno, a na kraju je i sama postala “voditeljica posla”. Svoje je usluge pružala i naplaćivala klijentima srednjeg imovnog stanja i bogatašima.
– Žena ili djevojka mjesečno može samo za sebe zaraditi minimalno 20 tisuća kuna. Zbog toga sam posla po nekoliko dana izbivala iz grada. Zadržala sam i stari posao službenice u državnoj tvrtki i u početku nitko nije znao čime se još bavim. Imala sam sreću da je čovjek za kojega sam radila bio normalan pa je moj radni dan izgledao tako da bi me on nazvao, upitao me mogu li, a zatim bismo se dogovorili kamo trebam otići: u neki od stanova koje je unajmio, u hotel...
Ipak, draži su mi bili elitni klijenti, a njih sam imala više kad sam se u poslu osamostalila. Oni, a riječ je o poduzetnicima koje zapravo nikada ne pitate čime se bave, iako neke prepoznajete, traže pratnju dok su na službenom putu. Naravno da to ne čine u vrijeme godišnjeg jer su tada sa svojim obiteljima – objašnjava pazeći da ne otkrije detalj koji bi mogao razotkriti identitet osoba koje su tražile njezine raznovrsne usluge. Kako joj je izgledao radni dan dok je bila na “službenom” putu, upitali smo je.
– Dok je klijent na poslovnom sastanku, pratiteljica ima slobodno vrijeme za sebe. Nitko ne drži ženu zaključanu u sobi i naravno da nema seksa sve vrijeme. Poslovnog je čovjeka zapravo teško opustiti jer i opuštanje doživljavaju kao rad. Takav gospodin obavlja posao i kada pije kavu. Radila sam i na brodu, a je li za takvih “izleta” izvan grada žena u pratnji samo jednog muškarca ili je on dijeli s prijateljima, stvar je dogovora. Traži se i jedno i drugo, a o tome ovisi i cijena – kaže.
Bogata klijentela, kaže, osim seksa zahtijeva dosta pažnje i razgovora.
– Možda ne vjerujete, ali oni su puni ljudskosti – tvrdi.
Prošle su tako možda i dvije godine prije nego što je Tanja najbližima odlučila povjeriti da se odjednom počela financijski oporavljati.
– Nitko iz moje obitelji ni od mojih prijatelja nije bio sretan kad sam rekla što radim. Ali, valjda zato što sam im sama priznala, nitko mi nije okrenuo leđa. Puno puta upitala sam se je li prostitutka žena koja se bavi tim poslom ili ona koja se udala samo zbog materijalnih razloga i potpisala da će s bogatim čovjekom biti cijeli život.
Nove sklonosti
U samoj prostituciji, kaže Tanja, prije nekoliko godina promijenile su se seksualne sklonosti klijenata, pa su se tako muškarci počeli raspitivati za muškarce.
– Kad se počelo govoriti o legalizaciji istospolnih zajednica i kad su zagrebačkim ulicama krenule gay-parade, počeo se tražiti takav oblik prostitucije. Muškarci su kao ludi tražili muškarce, žene se baš nisu raspitivale za partnere svoga spola, barem ja nemam to iskustvo niti bih ikada spavala sa ženom. Mušku prostituciju ne podržavam, ali ona je danas puno isplativija od klasične. Kad bi se prostitucija legalizirala, možda bih se uključila u organizaciju muške prostitucije ili bih otvorila savjetovalište za djevojke o tome kako bi se trebale ponašati da u poslu izbjegnu probleme – kaže Tanja i dodaje da nije uputno previše se raspitivati o muškoj prostituciji jer je ona još uvijek “samo za elitu”.
– Budete li previše čačkali po tome, moglo bi vam se svašta dogoditi – zaključuje. Osim što misli da se u klasičnoj prostituciji više nema što novo ponuditi, Tanja tvrdi da se ona polako gubi. Zamijenile su je, kaže, elitna i jeftina.
– Otkako se pojavila elitna, medijska prostitucija, za žene koje rade u klasičnom smislu ostao je niži sloj klijenata. Pridonio je tomu i internet jer se dobar dio dogovora odvija preko mreže, čemu i policija teže ulazi u trag. Primjerice, nema dokaza ni za prostituciju u hotelima. A danas je trend da prostituciju drže osobe koje imaju drugi, legalan posao koji im je zapravo samo paravan i koji im donosi možda samo minimalnu dobit.
Jeftina prostitucija
Što se pak tiče jeftine prostitucije, u ovim krugovima sve se više govori da se 13-godišnjakinje prodaju za 100 kuna. One rade samostalno – kaže Tanja.
Iz posla je, tvrdi, izašla proljetos, i to kao voditeljica za koju su radile tri žene u tridesetima: – Osobno nikada ne bih radila s djevojkama jer se na njih ne možete osloniti. One su neodgovorne, a kad im obitelj dozna što rade, nastanu i te kakvi problemi. Zato se velik broj voditelja poslova prema djevojkama ponaša bezobrazno jer nikada ne znaju mogu li na njih računati ili ne. Ja sam iz posla izašla kad sam sredila svoje financije. Nijednoj ženi nije cilj u ovome ostati do kraja života. Kad bi se prostitucija i legalizirala, radni vijek prostitutki u kontinuitetu ne bi mogao biti ni 10 godina – ispričala je Tanja. Da je sada u istoj situaciji kao prije nekoliko godina, kaže, dobro bi razmislila bi li ponovno odabrala prostituciju kao izlaz.
Za pet dana 5000 eura!
Najveću zaradu prostitutke imaju na brodovima. Nedavno uhiućena 19-godišnjakinja za pet dana “rada” na valovima dobila je pet tisuća eura, ali na čijem je brodu bila angažirana, policiji nije otkrila. Malo je lošije plaćen “rad” po hotelskim sobama, sat u unajmljenim stanovima jeftiniji je, a prostitutke koje idu u stan mušterije dobivaju još manje. Ulične prostitutke zadovoljavaju se s onoliko novca koliko ga klijent ima.
U poslu i zbog revolta
– U ovaj posao ulaze žene koje su bile emotivno povrijeđene. Poznajem dosta djevojaka kojima novac što ga zarade prostitucijom curi iz ruku jer njime ne žele ništa kupovati da ih ne bi podsjećao na to kako su ga zaradile. Mlađe žene prostitucijom se počnu baviti da bi sebi mogle priuštiti luksuz, ali mnoge se navuku na alkohol i drogu. Upoznala sam fakultetski obrazovane djevojke iz bogatih obitelji koje su u posao ušle iz revolta, neke su bile silovane kao djevoju00E8ice, ali to nikome nisu smjele reći. Ženama srednjih godina prostitucija je izlaz iz novu00E8anih problema. Dok obavljate ovaj posao, živite opterećeno, ni vrhunske escort djevojke ne spavaju mirno.
