Debljina je znatan rizični čimbenik za teži tijek bolesti i smrtnost kod oboljelih od bolesti COVID-19, no debljina je i jedini rizični čimbenik koji vodi do nastanka svih vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema analizama OECD-a, isključivo zbog prekomjerne tjelesne mase u Hrvatskoj će u sljedećih 30 godina očekivano trajanje života biti 3,5 godine kraće ako se ne dogode znatnije promjene, upozorila je prof. Sanja Musić Milanović jučer uoči simpozija “Debljina, kronične nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti COVID-19”.
Analiza glikana
Pretjerana težina povezana je s raznim upalama, kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i s teškim oblikom COVID-19, pa je prof. Gordan Lauc govorio o istraživanjima koje provodi u vezi s debljinom kao rizikom za bolesti. Naime, bolest uzrokovana pretjeranom težinom neće se razviti sutra, nego u nekoj budućnosti koju ne možemo definirati pa je jako teško donijeti odluku i skinuti višak kila danas, da bismo prevenirali neku odluku u budućnosti.
– Provodimo dva velika projekta, Znanstveni centar izvrsnosti u personaliziranoj medicini i Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici, a kroz njih istražujemo glikanske biomarkere koji bi mogli odigrati važnu ulogu u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem i prekomjernom tjelesnom težinom. Velika prednost glikana kao biomarkera jest što se oni mijenjaju i do deset godina prije nego što se pojave drugi simptomi bolesti, što smo do sada pokazali za upalne bolesti, kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Sve te bolesti, kako i prekomjerna težina, poznati su faktori rizika za teški oblik COVID-19. Analizom glikana možemo objektivno utvrditi jesmo li već na putu razvoja bolesti te imaju li promjene životnog stila koje poduzimamo očekivane učinke. Tako se možemo lakše motivirati na neke teške životne odluke, poput smanjenja prekomjerne tjelesne težine te znatno smanjiti rizik od raznih bolesti, uključujući COVID – kazao je prof. Lauc.
Prof. Musić Milanović podsjetila je kako su znanstvene analize dokumentirale da je 46% veći rizik samo za pozitivan nalaza na SARS-CoV-2 kod debelih osoba te da im je rizik za hospitalizaciju čak 103% u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom masom. Za intenzivno liječenje rizik je kod te rizične populacije 74% veći, a 66% da će pacijent završiti na respiratoru ako ima indeks tjelesne mase 30 i veći. Napravila je analizu za RH na 650 osoba i pokazalo se da među odraslima 19,8% ima tjelesnu masu 30 i više, a među ljudima koji su razvili COVID-19 ih je 34,3%. Znači, i u RH je znatno više ljudi s debljinom zaraženo koronavirusnom infekcijom – iznijela je.
Više smrti zbog infarkta
Istraživanje sa splitskog Kineziološkog fakulteta pokazalo je znatan pad tjelesnih aktivnosti kod adolescenata tijekom lockdowna, a isto je zabilježeno i u svijetu. K tome, u stresu se konzumira više hrane bogate energijom, šećerom itd. pa je očekivati da ova pandemija dovede do znatnog porasta debljine u Hrvatskoj i u svijetu – zaključila je prof. Musić Milanović.
I dijabetičari i kardiovaskularni bolesnici u većem su riziku za razvoj težeg oblika COVID-19, a zbog straha od zaraze ne idu redovito k liječniku, upozorila je dr. Ivana Portolan Pajić.
Talijanski podaci govore da je u pandemiji broj hospitaliziranih zbog infarkta pao 48%, dok je broj umrlih znatno porastao, posebice onih koji su dobili koronavirus.
Zakaj je onda Zoki pajcek?