U srijedu navečer ponovno se nastavljaju pregovori sindikata i Vlade o primanjima u idućoj godini, s tim što je, neočekivano, u pregovore ubačena i božićnica za ovu godinu. Vlada je spremna izdvojiti oko 22 milijuna kuna za 100 kuna božićnice svakome od 220.000 zaposlenih u javnim i državnim službama. Sindikat državnih službenika odmah je zatražio da božićnica bude 300 kuna, dok se javni sektor nije izjašnjavao.
Uoči nastavka pregovora s Vladom, sindikati javnog sektora usuglasit će zajednički stav o tome, a različite su reakcije na ponuđenih 100 kuna. Za jedne je riječ o smiješno malom iznosu, drugi ni to ne bi odbacili, treći bi tražili više, dok će Dalimir Kuba, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, predložiti da tih 100 kuna posluži kao ulog za svakog zaposlenog u treći mirovinski stup i dobrovoljni fond.
"Mizerna je božićnica težak udar na dostojanstvo nastavnika, ali vrijeđa i osjećaj onih koji svetkuju ili poštuju najveći kršćanski blagdan", navodi u priopćenju Sindikat Preporod.
Za ovu bi kalendarsku godinu zaposleni u javnom sektoru i državnoj upravi mogli dobiti i jubilarnu nagradu jer je ta isplata bila predviđena u kolektivnim ugovorima koji su se primjenjivali ove godine. Što se tiče materijalnih prava za 2002. godinu, Vlada je predložila da se iduće godine isplati 400 kuna dara za djecu, a isplaćivat će se i jubilarne nagrade. Regres bi se ugovorio kao pravo, bez konkretnog iznosa za isplatu. U Temeljnom kolektivnom ugovoru zadržat će se pravo na plaćene troškove prijevoza, ali će se pojačati kontrola raspodjele toga novca. Subota ostaje neradni dan, s tim da godišnji odmor ne smije trajati dulje od pet tjedana. Ugovorena je i otpremnina za otkaz - 55 posto prosječne plaće.
Na današnjim pregovorima trebalo bi usuglasiti i izmjenu koeficijenata, s tim što će, dogovoreno je, zdravstvo i socijalna skrb nastaviti isplaćivati po starom do kraja siječnja 2002. godine. Do tada će, objašnjavaju u zdravstvenim sindikatima, sindikati i ministarstvo pripremiti novi ustroj kojim će se korigirati plaće zaposlenima sa srednjom stručnom spremom i ujednačiti primanja radnika s višom spremom. Sindikati nemaju namjeru smanjivati koeficijente za liječnike specijaliste, ali smatraju da postoji prostor za uštede u dijelu koji se odnosi na plaćanje dežurstava i pripravnosti. Sindikat državnih službenika zadovoljan je dosad ugovorenom korekcijom koeficijenata jer će zaposleni sa srednjom i nižom spremom dobiti povećanje. Obrazovanje će provesti korekcije posebnim ugovorom.
Lj. Gatarić
