Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić komentirajući korekciju HNB-a za stopu inflacije u idućoj godini s 2,1% na 2,4%, kao što je i ove godine njihova projekcija, rekao kako je to prilagođavanje očekivanju kakvo imamo za ovu godinu.
- Zadnjih mjeseci prisutan je pritisak na rast cijena, no samo u nekim segmentima. Postoje skupine proizvoda i usluga koji se prate. Od rasta stope inflacije od 4,8% u studenom od 12 skupina proizvoda samo 3 se ističu s nešto višim rastom od prosjeka - hrana, alkoholna pića i duhan te prijevoz. Imamo sužen spektar proizvoda koji je pod pritiskom rasta cijena, no velik je udio energenata u rastu cijena - kazao je Savić u Otvorenom.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je kako je poskupio život prosječnim građanima RH više nego što to na prvi pogled statistike inflacije govore.
- U uvjetima u kojima su niska primanja u kućanstvima u tim uvjetima su neki segmenti udarili puno snažnije kod svojih poskupljenja na standard kućanstava nego neke druge cijene jer one na veliki dio kućanstava nemaju utjecaj. Kad je riječ o hrani, jasno je da je upravo udar poskupljenja hrane bio i najjači udar na kućanstva jer je najveći udio troška mjesečne potrošnje upravo na razini hrane - rekao je Sever, dodajući da je najveći udar u Hrvatskoj išao upravo kroz povećanja cijena hrane.
- Kad gledamo prosjek cijena hrane on je u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU između 92 i 93%, ali je udio troška hrane je negdje kod nas 28%, a u prosjeku EU 13%, a razvijenije zemlje i ispod 10%. Kad se na hrani fokusira puno poskupljenja onda je jasno koji je to udar. A zamislim koliko je to udar kod nekoga tko je na minimalnoj plaći ili su primanja oko minimalne ili prosječne mirovine, istaknuo je Sever.
- Poskupljenja su evidentna, ali se moramo uspoređivati s prosjekom ili zemljama. U Hrvatskoj je puno manji rast cijena nego u Europi, hrana čini dobar dio ukupne košarice stanovništva i ja vjerujem da neće inflacija prijeći ono što se već dogodilo u Europi, to je 3% u ovom dijelu za koji smo mi odgovorni, a to je roba široke potrošnje, naglasio je direktor trgovačkog lanca Drago Munjiza .
Davor Štern, stručnjak za energetska pitanja, kazao je da je dugoročna perspektiva za cijene energenata vrlo loša zbog visoko postavljenih ciljeva zelene tranzicije.
- Procesi koji su doveli do poskupljenja plina i ostalih energenata se nastavljaju, ali i pogoršavaju. Stvar je nažalost izašla ispod kontrole. u energetici više ne možemo govoriti o tržišnoj ekonomiji. Postali smo podanici burzi i klađenja na burzi za buduće cijene u oblasti energetike za siječanj, veljaču. Cijene se pumpaju u nebesa. Vlada je dobro napravila kada je donijela odluku o maksimiziranju cijena, sada je popustila. Cijena nafte je pala, a cijene goriva su ponovno porasle. Tu se dogodio jedan energetski skandal, gdje je roba potpuno izgubila pojam vrijednosti, postala je isključivo pojam spekulacije. A spekulacije se rađa u Europi i svijetu zbog procesa dekarbonizacije. Europa je postavila vrlo velike ciljeve da se do 2030. godine ukidaju u Njemačkoj dizel motori. To će dovesti do porasta cijene dizela, a neće biti dovoljno električne energije pa će i njoj rasti cijena kao posljedica toga - upozorava Štern.
Naravno da će cijene goriva rasti. Veća cijena jednako više za uvijek nezasitni proračun. A zelena tranzicija će nas sve glave doći. Osim kreatora tih stupidarija. Oni se uvijek lijepo ufotelje.