Kakvu sliku prosječnog stanovnika Hrvatske daje popis stanovništva? Prosječnom je Hrvatu 39 godina, Hrvatici 41, žive u dvosobnom stanu od oko 54 četvorna metra, imaju jedno dijete i završenu srednju školu.
Djevojke stupaju u brak nešto ranije, sredinom dvadesetih godina života, mladići uglavnom tek kad zađu u tridesete. U dobi između 25 i 34 godine neoženjeno je čak 48 posto mladića te neudano 28 posto djevojaka! Možda brak više nije u trendu, no zacijelo na kasno stupanje u brak utječu i plaće nedovoljne za uzdržavanje obitelji i za kupnju stana, ali i nezaposlenost. Mladi, pak, koji imaju razmjerno dobra primanja, rade u privatnim tvrtkama i od njih se očekuje posvemašnja posvećenost poslu i radno vrijeme mnogo dulje od uobičajenih osam sati, ne samo zato da bi napredovali u karijeri nego i da bi uopće zadržali posao.
Jedno dijete u obitelji bilo je najčešće i prije deset godina, no tada je obitelji s djecom ukupno bilo više. I dvoje djece još je razmjerno često, no zanimljivo je da je danas više obitelji s troje i više djece nego prije deset godina. Danas ima gotovo 9000 više obitelji s troje djece nego prije deset godina, a ukupno 14.000 više obitelji koje imaju troje i više djece! Ipak, takve su obitelji manjina i ne uspijevaju popraviti demografsku sliku nacije, kako su to demografi i upozoravali, tražeći da se najviše državne pažnje posveti obiteljima s dvoje djece.
U Hrvatskoj je 1,07 milijuna brakova te samo 30 tisuća izvanbračnih zajednica.
Po obrazovnoj strukturi, unatoč poboljšanju u deset godina, još daleko zaostajemo za razvijenima, jer je 40 posto stanovništva s osmoljetkom i manje od toga. Srednju školu ima 47,06 posto, a višu i visoku 11,87 posto.
Za razliku od američkog popisa, gdje je trećina pitanja usmjerena na otkrivanje ekonomskog statusa, naše su popisnice sadržavale vrlo malo takvih pitanja, tek o radnom statusu i o tome koji je izvor sredstava za život, plaća, mirovina i slično, no ne i o visini prihoda.
Stan prosječne hrvatske obitelji ima kupaonicu, kuhinju, struju, vodovod i kanalizaciju, ali ne i centralno grijanje, koje ima svaki treći stan. Ipak, gotovo pet tisuća stanova u Hrvatskoj je bez kuhinje, kupaonice i zahoda, a 121 tisuća stanova ima kuhinju, ali nema ni kupaonicu ni zahod. Stan je najčešće sagrađen između šezdesetih i devedesetih godina, kad je sagrađeno više od 860 tisuća ili 60 posto od ukupno 1,4 milijuna stanova. Novijih je stanova, sagrađenih u proteklom desetljeću, samo oko osam posto.
No, ima više i nešto većih stanova. Trosobnih stanova tek je nešto manje od dvosobnih, oko 28 posto, no takvih je u Zagrebu, gdje je stambeni prostor znatno skuplji, 12,2 posto. Četverosobnih je u Hrvatskoj 19 posto. No, u gradovima, gdje je stambeni prostor znatno skuplji, većih je stanova ipak manje nego u prosjeku. Tako je trosobnih stanova u Zagrebu samo 12,2 posto.
Silvana Perica
