Kakve stavove imaju današnji studenti, naraštaj odrastao u ratu i poraću, uz ekrane televizora i kompjutora, uz igrice na play stationu, novine kojima dominiraju bezbrojne lopovske afere, u školi koja ih je često vezivala uz vrijednosti koje su još davno bile konzervativne?
Većina studenata koje smo ispitali nema nikakve uzore, uvjereni su da je hrvatsko društvo nemoralno, nezadovoljni su situacijom u zemlji, ravnodušni prema procesu globalizacije, vjeruju u brak, ali ipak ne bi poslušali biskupe i suzdržali se od seksa do vjenčanja, nemaju ništa protiv stranaca u Hrvatskoj, ne smetaju im ni miješani brakovi... Ipak, studenti su optimisti... Anketa je provedena od 26. do 28. travnja. Na sedam zagrebačkih fakulteta društvenih i prirodnih usmjerenja ispitano je 445 studenata.
Papa, Bill Gates...
Što studenti kažu o svojim uzorima?
Čak 70 posto studenata koje smo ispitali u anketi provedenoj na zagrebačkim fakultetima ne može, na pitanje anketara, izdvojiti nijednu osobu kao svoj uzor u životu! Ostalih 30 posto najčešće navode roditelje, nakon toga su na listi osoba koje su studenti spomenuli više od jedanput papa Ivan Pavao II., Bill Gates, Janica Kostelić, Ante Gotovina, Severina, Isus, Zlatko Sudac, Donald Trump, te tek jedan znanstvenik Nikola Tesla i dva političara Tito i Rojs... Dalo bi se zaključiti da mlade najviše zanimaju vjera, novac, rat i slava, no i vjera i novac i slava i jesu najviše na cijeni danas i u odrasloj Hrvatskoj. Studenti spominju samo osobe koje su posljednjih godina glavni likovi medija u nas i, razočaravajuće, ne lansiraju nikog novog, nekoga za koga su, primjerice, stariji jedva čuli. Sudeći prema anketi, alternativna scena još nije iznjedrila neki lik kao što su to nekad bili istaknutiji rockeri.
Vjerojatno je to posljedica izmijenjenog svijeta u kojem nemilosrdno vladaju mediji, televizija u prvom redu, namećući ne previše šarolik krug poznatih likova. No, iako nešto češće od ostalih biraju vjerske likove za uzor, studenti su ipak listom protiv zabrane seksa prije braka, takvih je čak 92 posto, iako baš vjerski vođe u posljednje vrijeme pojačano inzistiraju na čednosti, pa čak i oblačenju turista na moru. K tome, studenti podržavaju i pravo na pobačaj, s visokih 69 posto.
Kako je Crkva čvrsto protiv prava na pobačaj, moglo bi se reći i da, slično kao i mnogi među odraslima, i studenti Crkvu doživljavaju ponajviše kao zaštitnicu hrvatskog naroda, a manje su spremni slijediti njezino vodstvo u svakodnevnom životu i poštovati vrlo stroge crkvene zahtjeve kad je riječ o ljubavi i seksu.
Zanimljivi su i odgovori na pitanja vezana za odnos prema vlastitom društvu. S jedne strane, čak 83 posto studenata ponosno je što su Hrvati, odnosno hrvatski državljani, no s druge su vrlo kritični prema hrvatskom društvu. Domoljublje i ponos pripadnošću državi i narodu nastali su očito u ratu, u vrijeme kad su današnji studenti bili još djeca, a obrana domovine ionako je za mlade ljude vrijednost na koju se vrlo često i jako zagriju. No, ono što je nastalo u tom ratu dobiva kod studenata čistu jedinicu, jer ih samo osam posto misli da je naše društvo moralno! K tome, čak 63 posto studenata nije zadovoljno općom situacijom u Hrvatskoj, od toga je 13 posto posve nezadovoljnih. Ipak, studenti su u priličnom broju optimisti, jer ih je samo 27 posto izjavilo da bi stvari mogle ići nagore, a ostali su uvjereni da će se Hrvatska odlijepiti i da će krenuti nabolje.
Moderna generacija
- Mlada studentska generacija uglavnom je moderna i pozitivno orijentirana prema budućnosti komentira rezultate naše ankete sociolog dr. Ognjen Čaldarović, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Mladi ipak nisu zatvoreni u granice države i naroda, orijentirani su kozmopolitski, zaključuje naš sugovornik, u prvom redu na temelju odgovora na pitanje o spremnosti da prihvate naseljavanje stranaca u Hrvatsku. Valja priznati, doduše, da pravo doseljavanje u Hrvatsku tek počinje, a doseljeni Kinezi još su zatvoreni u svoje poslove i obitelji.
Što studenti misle o globalizaciji? Na to pitanje valjalo bi vjerojatno dulje s njima razgovarati, no velikoj većini globalizacija nije uopće zanimljiva, jer ih 61 posto kaže da o tome ne misle ni pozitivno ni negativno... Zanimljivo je što čak 83 posto ispitanih izjavljuje da su ponosni što su Hrvati, što u današnjem globalizirajućem svijetu postaje sve manje važno. Pojedinci će se više pamtiti po svojim djelima, a manje po svojoj nacionalnosti ili pak ponosu kaže dr. Čaldarović.
Globalni stil života
Međutim, iz činjenice što o globalizaciji većina mladih nema nikakav stav dr. Čaldarović izvlači zaključak da je zapravo riječ o neinformiranosti. Pojam globalizacije očito nije dovoljno jasan suvremenoj mladoj generaciji. Valja upozoriti i da proces globalizacije, ma kakav nam se on činio, sa svojim pozitivnim i negativnim odlikama, nije nešto što se može izabrati, podržavati ili ne. On je već tu i mlada generacija je upravo ona koja živi globalnim stilom života komentira dr. Čaldarović.
Zaključuje kako su mladi u Hrvatskoj vjerojatno slični mladima i iz nekih drugih sredina. Odgovori studenata djelomično su konzistentni, djelomično raznoliki i odražavaju nestabilnost stavova, povodljivost, ali i neinformiranost o mnogim stvarima modernog svijeta kaže dr. Čaldarović.
Više o temi
Mesiću uzor profesora tjelesnog, Jurčiću Tesla, a Rohatinskome Stonesi
Poput troje studenata koji su u našoj anketi izjavili da su im uzor profesori, tako se i predsjednik Republike Stjepan Mesić lako izjasnio o tome tko mu je bio uzor u mladosti. Bio je to profesor tjelesnog odgoja u srednjoj školi u Orahovici čije ime predsjednik pamti i danas: Zlatko Res Koretić.
Ako se vaš student ugleda u neke današnje glazbenike, možda i nema razloga da mu kupujete gitaru. Naime, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski i jedan od vodećih makroekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj u mladosti je obožavao – Rolling Stonese! Je li baš uz “Satisfaction” ili “Angie” usavršavao ekonomske analize, ostaje ipak skriveno...
Neobičan je bio i uzor saborskog zastupnika SDP-a Ljube Jurčića, donedavno ministra. Bio je to, naime, Nikola Tesla! Jurčić, danas autoritet na području ekonomije, bio je, otkriva, u srednjoj elektrotehničkoj školi i Tesla ga je jednostavno – fascinirao...
