Broj sudaca i tužitelja hrvatske nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je
ispod predviđene zastupljenosti utvrđene prema posljednjem popisu
stanovništva iz 1991. godine.
Postoji debalans
Službeni podaci Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH o
nacionalnoj strukturi u pravosudnim institucijama govore da je na
državnoj razini, kao i u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko, hrvatskih
sudaca i tužitelja manje nego bi trebalo biti.
Iako odstupanja u odnosu na predviđeni broj uglavnom nisu velika,
činjenica je da debalans postoji. Posebna priča je nacionalna struktura
pravosuđa u Federaciji BiH, za koju VSTV BiH u svom izvješću
državnom Parlamentu iznosi dvojbene podatke. Prema podacima VSTV-a, od
ukupno 69 domaćih sudaca i tužitelja u državnom Sudu i Tužiteljstvu, 11
je hrvatske nacionalnosti. Izraženo u postocima, hrvatskih sudaca i
tužitelja je 15,94 posto, što je nešto manje u
odnosu na nacionalnu zastupljenost Hrvata u BiH prema posljednjem
popisu stanovništva.
S druge strane, Srba i Bošnjaka je za nekoliko postotaka
više u odnosu na rezultate popisa iz 1991. godine.
Ukupno 19 sudaca i 14 tužitelja su bošnjačke nacionalnosti.
U ukupnoj strukturi Bošnjaka je u državnim pravosudnim
institucijama 48 posto, iako ih ne bi trebalo biti više od
44 posto. Bošnjačka dominacija je posebno izražena u
državnom Tužiteljstvu gdje je 51,85 posto tužitelja
Bošnjaka. Srba je u državnom pravosuđu također
nešto više nego je predviđeno. Ukupno ih je 22,
odnosno 31,88 posto.
Od toga je 15 sudaca, pa je zastupljenost Srba u Sudu BiH 35,71 posto.
U Republici Srpskoj je također prisutan manjak Hrvata u pravosudnim
institucijama. Na entitetskoj razini, zastupljenost hrvatskih sudaca i
tužitelja je osam posto, a trebalo bi ih biti barem devet posto. I
Bošnjaka je manje nego bi trebalo biti u pravosudnim
institucijama RS-a, dok je broj Srba, očekivano, znatno iznad
predviđenih 56 posto.
Od 21 suca i tužitelja na entitetskoj razini u RS-u, samo trojica su
Hrvati. U okružnim sudovima i tužiteljstvima u ovom entitetu radi
ukupno 141 sudac i tužitelj, među kojima je samo 11 Hrvata. U
postocima, zastupljenost Hrvata u okružnim sudovima i tužiteljstvima
RS-a iznosi 7,8 posto. Bošnjaka je 20,57 posto, a Srba čak
67,38 posto. Preostalih četiri posto su neopredijeljeni i pripadnici
ostalih naroda. Gotovo istovjetna situacija je i u najnižim, osnovnim
sudovima u RS-u gdje radi 62,76 posto Srba, 26,02 posto
Bošnjaka i samo 6,63 posto Hrvata.
Pravosudne pozicije
U Distriktu Brčko bi, prema popisu iz 1991. godine, trebalo biti 25
posto Hrvata u pravosudnim institucijama. Međutim, njihov udio danas ne
prelazi 20 posto. Bošnjaka je također manje nego je
predviđeno.
Umjesto 44, drže 40 posto pravosudnih pozicija u Distriktu. Isti broj
sudaca i tužitelja u Brčkom imaju i Srbi, iako bi ih trebalo biti 21,
odnosno dvostruko manje. Zastupljenost Hrvata u pravosuđu u Federaciji
BiH je 22 posto, što je manje od zastupljenosti hrvatskog
stanovništva u ovom entitetu prema posljednjem popisu.
Međutim, VSTV navodi čudan podatak prema kojemu je Hrvata na prostoru
današnje Federacije BiH 1991. godine bilo 17 posto.
Kada bi ovaj podatak bio točan, hrvatska zastupljenost u sudovima i
tužiteljstvima u FBiH bila bi dobra. No, očito je riječ o gruboj
“pogrešci”, pa Hrvati nemaju razloga za
zadovoljstvo ni kada je u pitanju njihova brojnost u pravosuđu ovoga
bh. entiteta.
U federalnim pravosudnim institucijama Hrvata je 25,81 posto, u
županijskim sudovima i tužiteljstvima 23,13, a u općinskim tek 21,09
posto. Bošnjaci u Federaciji drže 58 posto pravosudnih
dužnosti, a Srbi 18 posto.
OTKRIVAMO Kakva je i koliko je narušena nacionalna struktura u bosanskohercegovačkom pravosuđu
