Josip Jagušt, predsjednik uprave gubitaša Petrokemije, došao je u središte pažnje nakon što je otkriveno da, uz četiri stana u Zagrebu, posjeduje i jedan u Kensingtonu u Londonu. A najveći je dio karijere proveo u državnim tvrtkama. Jagušt objašnjava da je izvor njegova novca legalan.
Zašto u imovinskoj kartici niste prijavili nekretninu u Londonu?
Napravio sam nenamjeran propust. Tu sam nekretninu stekao u vrijeme dok sam radio u Londonu, gdje sam bio i porezni obveznik. Smatrao sam da nešto što je bilo stečeno prije 15 godina u drugom pravnom sustavu i državi ne trebam prijaviti. Mi smo 1999. aplicirali za britansko državljanstvo, koje sam i dobio, a da je bilo sumnjivih postupaka, tamošnje mi vlasti ne bi dale državljanstvo. Zato ponavljam, nekretnina je kupljena legalnim novcem od rada u inozemstvu.
Sada joj se vrijednost procjenjuje na 8 milijuna funti, a kolika je bila devedesetih kad ste je kupili?
Cijena je bila 1,8 milijuna funti. Dijelom od vlastite ušteđevine i pozajmice te kreditom banke Barclays.
Neki od vaših bivših suradnika, na sličnim pozicijama, ipak se čude mogućnosti da ste kupili nekretninu u Londonu?
Stečenim se ne treba ni hvaliti ni razbacivati, ali sigurno nije sramotno nešto imati ako je to stečeno radom, u ovom slučaju mojim i supruginim.
Kako ste procijenili isplativost te nekretnine?
Kada sam se odlučivao na tu investiciju, odabrao sam je konzultirajući se s poznavateljima tržišta nekretnina koji su mi rekli da će taj stan za nekoliko godina imati puno veću vrijednost.
Iznajmljujete li sada taj stan?
Trenutačno ne.
Ulažete li u nešto drugo, osim u nekretnine?
Ne, navedene su nekretnine sve što imam. Supruga i ja imamo takav životni stil da ne trošimo na nepotrebne luksuze. Zato je nekako i logično da je sve što imamo u nekretninama, za neke druge investicije ili oblike štednje nemamo prostora.
U svom objašnjenju koje ste nam dostavili putem odvjetnika spominjali ste i mogućnost ostavke bude li većih pritisaka...
Bude li se to smatralo pogreškom i zatraži li NO da mandat dam na raspolaganje, učinit ću to.
Dobivate li onda i otpremninu?
Ne.
Je li privatna tvrtka vezana za vaš posao?
Ne, ta je tvrtka u vlasništvu supruge i sinova, poslovala je od 2002. do 2009. godine upravo zato da je netko ne bi povezao s mojim poslom. A ta tvrtka nije nikad napravili ni jedan posao s Petrokemijom i tu nema temelja za sumnje.
U svom odgovoru putem odvjetnika naveli ste da se napad na vas događa zbog interesa nekih pojedinaca. Na koga ste ciljali?
Živimo u takvom okruženju. Primjerice, u proljeće lani cijena dionica Petrokemije bila je napuhana zbog napisa i blogova, a Hanfa nije reagirala. I sad se to dogodilo nakon napisa o privatizaciji. Ima interesa – radnika, dioničara, potencijalnih kupaca...
Zamjera vam se da svojedobno niste fiktivno zaposlene radnike u Petrokemiji prijavili DORH-u?
Ti radnici jesu prijavljeni DORH-u.
Prošle se godine otvorilo tržište plina, znači li to da će i tvrtka Prirodni plin spustiti cijenu?
U pregovorima smo o povoljnijim uvjetima i to se privodi kraju. Ono što nam nedostaje kupnja je plina na spot tržištu jer sustav nije prilagođen tom načinu poslovanja. Inicijative smo pokrenuli o izmjeni regulative i to bi uskoro trebalo ići u Vladu. Uostalom, i EK je počeo obarati rusku formulu u zemljama u kojima se koristila, a inzistira se i na integraciji tržišta plina kako bi svi potrošači imali identične uvjete na zajedničkom europskom tržištu.
Opet se aktualiziralo pitanje privatizacije, koje zasad nema, ali interesenata zasigurno ima?
Ima zainteresiranih i upita, ima čak i onih koji nisu isključivi da preuzmu većinski udjel. No, u procesu nije isključena ni konsolidacija sličnih kompanija u regiji, što je bila ideja u vrijeme kad se planiralo povezivanje Ine s MOL-om. No prije privatizacije ili konsolidacije potrebno je napraviti dobru analizu.
Dioničari zamjeraju da postoji premala komunikacija s upravom?
To ćemo promijeniti. Formirat ćemo odjel za odnose s investitorima i uspostaviti potrebnu komunikaciju.
Zamjera se i što niste pokrenuli projekt kogeneracijskog postrojenja?
Znamo da moramo ući u investicije u tri segmenta. Jedan je vezan za projekte koje moramo realizirati radi dobivanja dozvola za rad, vezanih za norme zaštite okoliša koje vrijede u EU, i koji je usuglašen s Ministarstvom zaštite okoliša. Moramo ga implementirati do 2017. godine. Vrijednost je od 70 do 80 milijuna eura. Drugi se odnosi na poboljšanje energetske učinkovitosti, projekti se pripremaju, a vrijednost ulaganja je od 90 do 100 milijuna eura. Treći segment na kojem se radi projekt je kogeneracije jer je Petrokemija idealan partner za takav projekt. U tijeku je izrada studija izvedivosti koja bi trebala biti gotova u veljači, a kada je dobijemo, tražit ćemo lokacijsku dozvolu i krenuti u realizaciju. Počeli smo razgovore s poslovnim bankama o financiranju tih investicija. Pripremamo razgovor i s EBRD-om o sufinanciranju tih investicija.
Znači li to da je EBRD jedan od mogućih budućih dioničara?
EBRD ima praksu ulaska u vlasničke strukture tvrtki u istočnoj Europi, a u kontekstu modernizacije te moguće privatizacije. Mislim da bi to bila izvrsna stvar za Petrokemiju jer to bi bio signal svim bitnim dioničarima o ozbiljnosti namjera i pristupa restrukturiranju i oporavku Petrokemije.
Na koji je rok predviđeno restrukturiranje i koji su glavni ciljevi?
Plan je na tri godine. Prvi je i osnovni cilj riješiti problem plina jer u ukupnim potencijalnim benefitima plin sudjeluje s više od 50 posto. A ostalih pedeset posto se odnosi na 20 drugih predloženih mjera kao što je unapređenje sustava nabave, interne reorganizacije, poboljšanja distribucije...
Otpuštanja radnika neće biti?
Ne, nego ćemo imati prirodni odljev radnika u te tri godine njihovim odlaskom u mirovinu. U isto vrijeme zapošljavat će se potrebni mladi stručnjaci.
>>Šef Petrokemije: Da, zatajio sam stan u Londonu!
Nemojte baš tako oštro o gospodinu pa ipak je on viši srednji seljački stalež koji došel sim čak iz londona.....hihihi...da je ovo ozbiljna država isti dan bi ga trebalo uhapsit i strpat u kavez...nešto slično šta putin radi s ovakvima...