Iako su ovaj tjedan na zagrebačkom Županijskom sudu bila zakazana tri optužna vijeća na kojima se trebalo raspravljati o tri optužnice koje je USKOK do sada podigao protiv Josipe Pleslić (ex Rimac), nijedna od tih optužnica nije potvrđena. Zapravo, sva tri optužna vijeća su odgođena. U jednom slučaju spis je po žalbi obrane na VKS-u, a u druga dva do odgode ročišta je došlo jer nakon ranijih odluka optužnog vijeća da se obrani omogući uvid u inicijalne naloge suca istrage za tajno praćenje i prisluškivanje Josipe Rimac te dostave tajnih snimki kako bi ih obrana mogla preslušati, tajne snimke obrani nisu dostavljene. Pojašnjeno je da su razlozi tehničke prirode, pa je nedostava tajnih snimki bio razlog i jučerašnje odgode sjednice optužnog vijeća u aferi Vjetroelektrane.
– Obrani ponovo nisu dostavljeni elektronički dokazi na način na koji smo mi zatražili tako da nam je sud dao dodatno vrijeme. Iduća sjednica optužnog vijeća zakazana je za sredinu prosinca pa se nadamo da će nam do tada to biti dostavljeno – kazao je Ivan Gržić, branitelj Josipe Rimac. Upitan zašto se dostava traženih tajnih snimki tako zakomplicirala, Gržić je odgovorio da to ni njemu nije jasno.
– Radi se o notornim stvarima koje se lako realiziraju pa nam nije jasno zašto te dokaze ne možemo dobiti. Međutim, ti dokazi su nama od krucijalne važnosti da bismo mogli postaviti konačni zahtjev za izdvajanjem nezakonitih dokaza jer i po onome što smo do sada dobili uviđamo neke anomalije, neke suspektne okolnosti vezano za audiozapise, vezano za tekstualne poruke. No sve ćemo to precizirati nakon što dobijemo cjelokupnu dokumentaciju – kazao je Gržić. Upitan da pojasni znači li to da obrana sumnja da je s tajnim snimkama manipulirano, Gržić je kazao:
– Za sada ne mogu ići u detalje, međutim postoje određene sumnje da elektronički dokazi u spisu nisu vjerodostojni. Tu svoju poprilično bombastičnu izjavu Gržić nije htio dalje obrazlagati, pa se slučaj Rimac, četiri i pol godine od njezina uhićenja, očito dodatno zahuktava. Dokazi koje Gržić spominje potiču iz tajno prisluškivanih razgovora i njezina mobitela, koji je postao legendaran. Sadržaj je transkribiran na gotovo tri milijuna stranca i obrana cijelo vrijeme traži da se ti dokazi iz spisa izdvoje kao nezakoniti. Zahtjevi im ne prolaze na optužnim vijećima, a u jednom slučaju nisu prošli ni na VKS-u. No u spisu Vjetroelektrane, VKS je optužnom vijeću vratio spis, uz uputu prvostupanjskom sudu da dozvoli obranama uvid u inicijalne naloge suca istrage. Optužno vijeće to je i napravilo, no zapelo je, barem prema tvrdnjama obrane, na dostavi tajnih snimki. Njih inače USKOK treba dostaviti sudu, a sud zatim obrani.
U aferi Vjetroelektrane, osim Josipe Rimac, Milenka Bašića i Dragana Stipića, još su optuženi Gabrijela Žalac, Tomislav Jureković, koji je bio čelni čovjek HERE, Krunoslav Jakupčić, koji je vodio Hrvatske šume, Ivan Melvan, Domagoj Validžić, koji je bio pomoćnik ministra Tomislava Ćorića... USKOK ih tereti za više gospodarskih djela: trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem, zloporabe ovlasti, davanje mita.... počinjenih od početka 2017. do 29. svibnja 2020. Prema optužnici, mozak cijele operacije u aferi Vjetroelektrane bila je Josipa Rimac, koju USKOK tereti da je koristila svoj autoritet i položaj HDZ-ove gradonačelnice Knina, a kasnije i saborske zastupnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave kako bi pogodovala Milenku Bašiću i Draganu Stipiću oko njihova projekta Vjetroelektrane Krš – Pađene, za koji su trebali dobiti razne dozvole, rješenja, očitovanja... Oni se terete da su joj davali mito za njezinu "pomoć", najmanje 40.000 kuna mjesečno, pa USKOK kaže da su joj ukupno isplatili 1,1 milijun kuna. Tereti je se i da je uz pomoć Gabrijele Žalac omogućila da HBOR Bašiću da kredit od 130 milijuna eura za taj projekt.
Prema optužnici C. E. M. P., Bašićeva i Stipićeva tvrtka, morala je odlukom Ministarstva državne imovine platiti šest milijuna kuna na ime naknade za osnivanje prava služnosti. Pokušavajući im to umanjiti, Josipa Rimac se tereti da je nazivala Gorana Marića, koji je u to vrijeme bio ministar države imovine i njegovu pomoćnicu, tražeći da Ministarstvo neosnovano prihvati zahtjev C. E. M. P-a za izmjenom te odluke. Oni su to odbili učiniti iako ih je opetovano tražila. Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je zbog Bašića i njegovih poslova radila pritisak i na Jakupčića i Melvana, koji je bio na čelu splitske podružnice Hrvatskih šuma. USKOK je tereti da je tražila da se žurno povuku negativna očitovanja koje su Hrvatske šume dale u vezi s projektom Vjetroelektrane i njihove uporabne dozvole.
Oni su na to pristali, iako su time, prema optužnici, Hrvatskim šumama pričinili štetu od 600.000 kuna. S Gabrijelom Žalac optužena je i da je od HBOR-a, u vezi s kreditom od 130 milijuna eura koji je trebao C. E. M. P-u, tražila da banka smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da osigura pismo namjere u kojem je HBOR neistinito dobavljaču vjetroagregata naveo da će kredit C. E. M. P. biti odobren, što je Gabrijela Žalac i učinila. Josipa Rimac tereti se i da je C. M. P. U omogućila 3,6 milijuna kuna nepripadajuće dobiti na isporuci struje.
Vjerodostojnost dokaza vise nije vazna nikom, jer je svrha postignuta; a to je: da se na sve nacine, uglavnom putem medija, do besvijesti opanjkavalo Premijera i HDZ.