Moguća nalazišta litija kao sirovine koja je dobila strateški značaj do sada u Bosni i Hercegovini nisu cjelovito istražena, a potvrđena su jedino u istočnom dijelu zemlje gdje su pronađene zalihe koje se procjenjuju na više od milijun tona koncentrata. Taj su podatak u petak potvrdili predstavnici "Centra za politike i upravljanje", neovisne think tank organizacije iz Sarajeva, koja je zajedno s klubom Zelenih u parlamentu BiH potaknula otvaranje javne rasprave o kritičnim materijalima, njihovim potencijalnim nalazištima i količinama kojima država raspolaže kako bi mogla planirati njihovu eksploataciju.
"Litij nije do kraja istražen, oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milijun i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u središnjem dijelu zemlje pa sve do Hercegovine", kazao je novinarima Haris Abaspahić iz ove organizacije koja je prikupila i sistematizirala do sada dostupne podatke o rudnom potencijalu u BiH u kojoj postoje 143 potvrđene lokacije sa strateškim i kritičnim sirovinama.
Trenutačne rezervne ugljena u toj zemlji procijenjene su na pet milijardi metričkih tona, a željezne rudače na 653 milijuna tona. Rezerve boksita procijenjene su na 120 milijuna tona, a cinka i olova na po 56 milijuna tona. Postoje i manje rezerve magnezija, mangana i antimona. Koliko točno ima litija, sirovine koja je od iznimnog značaja za proizvodnju baterija za električna vozila, ne zna se.
Procjena o 1,5 milijuna litij karbonata temeljena je na istraživanju koje je provedeno na području općina Lopare i Ugljevik. Dodatna preliminarna istraživanja potaknuta su na području općina Čajniče, Jezero i Šipovo kao i u Bijeljini, Zvorniku i Brčkom, a operira se brojkom od ukupno 20 potencijalnih nalazišta.
Litij je na popisu 30 kritičnih materijala odnosno sirovina od strateškog značaja kojega je definirala Europska unija, ali je i na popisu SAD-a koji je definirao 34 takve sirovine. Cijena litija bi do 2040. mogla porasti do 42 puta s obzirom na planove za dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2. Prema procjenama MMF-a, sektor kritičnih sirovina financijski će postati značajnijim od naftnog sektora u naredna dva desetljeća.
Zastupnik u parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih Saša Magazinović kazao je kako je o eksploataciji ovih sirovina nužno odmah otvoriti dijalog u cijeloj državi jer je riječ o strateškom pitanju. "Ovo jest ekonomska prilika ali je i okolišni izazov", kazao je Magazinović.
FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će hrvatski gradovi izgledati za 100 godina. Rezultati su fascinantni
Veliku ste sreću našli 🤨 Postat ćete kolonije zagađene vode i zemlje.