U gospodarstvu su se skupljali problemi dva desetljeća, a nitko nije zaorao da se popravi situacija. Mjere vezane za rok plaćanja i predstečajnu nagodbu mogu dovesti do discipline i ozbiljnog poboljšanja gospodarske slike Hrvatske. Zahvaljujući dobro vođenoj poslovnoj politici i na vrijeme uočenoj krizi, Končar nije osjetio veće posljedice, što pokazuju i poslovni rezultati. Predsjednik uprave koncerna Darinko Bago govori o investicijama i planovima u idućem razdoblju.
Rezultati poslovanja za 2012. izuzetno su dobri...
Nekonsolidirani prihod bio je 3,5 milijardi, a konsolidirani 2,9 milijardi kuna. To je pet posto više nego lani i u skladu s planom. Dobit nakon oporezivanja je 177 milijuna kuna, što je sedam posto više od plana. Napominjem da u konsolidirane ukupne prihode ne ulaze oni Končar – Energetskih transformatora, a njihov je prihod oko milijardu kuna. Dugoročni izvori sredstava veći su nam za 546 milijuna kuna od dugotrajne imovine i prosječnog stanja zaliha, što upućuje na dobru ročnu strukturu izvora sredstava. Kratkotrajna imovina u odnosu na kratkoročne obveze veća je tri puta, što upućuje na dobru likvidnost.
Domaća vjetroelektrana
Koje su bile najznačajnije investicije?
U imovinu smo lani investirali 230 milijuna kuna. Najvažnija investicija je vjetroelektrana Pometeno brdo koja je važan projekt i za Hrvatsku jer je cijeli proizvod, osim lopatica, domaći. Naglašavam to jer su ostale tvrtke koje su gradile vjetroelektrane u Hrvatskoj ugrađivale uvozne komponente, uključujući i cement. Mi smo pokazali da i stupove vjetroagregata mogu raditi čak tri domaće tvrtke. Druga važna investicija bila je u društvu Končar – Distributivni i specijalni transformatori u novu ispitnu stanicu i proizvodne prostore.
Odakle je većina prihoda?
Podjednako od izvoza i s domaćeg tržišta. Ugovorene nove obveze su 51 posto za izvoz. Prošle smo godine imali porast prihoda od suradnje s HEP-om. To se odnosi prije svega na hidroelektranu Zakučac, gdje je prije nekoliko dana prvi agregat pušten u pokusni rad. Raste nam i broj ugovora s Inom i Hrvatskim vodama, a očekujemo i s HŽ-om.
Onda vam kriza nije bitno smanjila potražnju?
Kriza je velika, a potražnja je za ovakvom vrstom proizvoda porasla na tržištima na kojima nismo prisutni, kao što su Kina, Indonezija, Brazil... A tamo gdje smo dominantno prisutni, kao što su zemlje EU, susjedne zemlje i Bliski istok, potražnja je pala. Na vrijeme smo prepoznali veličinu krize te smo promjenom poslovne strategije uspjeli realizirati i ugovoriti poslova koliko smo planirali.
Težak ulazak na tržišta
Je li velik problem ući na nova tržišta?
Da, jer su, primjerice, neke zemlje unutar EU razvile suptilne mehanizme kako diskvalificirati bilo koju stranu kompaniju. Ako prije niste bili prisutni, ulazak na novo tržište gotovo je nemoguć, a mehanizmi su razni – od referenci, certifikata... procesi koji traju godinama. Ako do tada preživite, onda ste ozbiljan partner.
Pripremate restrukturiranje, koji su ciljevi?
U stalnom smo restrukturiranju. U prvom polugodištu donijet ćemo plan za idućih pet godina, no kao i inače, svake ćemo ga godine osvježavati. Cilj nam je svakako rast u zemlji i na tržištima na kojima smo trajno prisutni. No, budući da će na tim tržištima potreba za električnom energijom rasti 1,5 posto, prema procjenama energetskih institucija, a naš je plan veći, razmatramo i druge proizvode koje ćemo ponuditi, u kojim tvrtkama ćemo imati veće investicije i na koja tržišta se preusmjeriti.
Kako ocjenjujete Vladine mjere za spašavanje posrnulih tvrtki?
U gospodarstvu su se skupljali problemi dva desetljeća, a nitko nije zaorao da se popravi situacija. Mjere vezane za rok plaćanja i predstečajnu nagodbu mogu dovesti do discipline i ozbiljnog poboljšanja gospodarske slike Hrvatske. No naš je problem oduvijek bio nepoštovanje zakona i propisa u provedbi. A provedba zakona najvažnija je za svaki sustav. Nadam se da će ova vlada ustrajati na donesenim mjerama.
>> Uspon Končara počeo je sa Siemensom
