Na tržištu kapitala većina zarađuje kad raste. Maheri i kad pada. U krizama se špekulanti obogate, nije to novost. Istražili smo kakvo je stanje ovih dana u Hrvatskoj, ulažu li i u što oni koji imaju zalihe jer, teško je povjerovati da je Armagedon pandemije u manje od mjesec dana karantene pomeo njihove račune, što je omiljena izlika onih koji su već prvih dana karantene otpustili tisuće radnika koje su ionako potplaćivali i dok su masno zarađivali...
- Primjetna je aktivnost tzv. day tradera koji na volatilnom i likvidnom tržištu vide priliku za zaradu – otkrivaju nam iz Hanfe.
To su iskusni igrači, slobodni strijelci, no u redovnoj trgovini regulator konstatira da se na strani kupnje ističu obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, održavatelji tržišta i trezori kompanija čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu. Na strani prodaje ističu se održavatelji tržišta, domaća i inozemna društva za upravljanje investicijskim fondovima i pojedine fizičke osobe.
Da je aktivnost živa svjedoči i činjenica da je u razdoblju kada je Crobex indeks izgubio na vrijednosti 21,49 posto, od 24. veljače do 9. travnja, ukupan promet iznosio 1,03 milijarde kuna - 181,34 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše se trgovalo dionicama Valamar Riviere, HT-a, Adrisa, Arenaturista i AD Plastika.
Ulaže se kratkoročnije
Volatilnost kakva vlada na globalnim tržištima nije zabilježena od velike krize 2008.
- U takvom okruženju nesigurnosti ne iznenađuje djelovanje investitora u smjeru smanjivanja izloženosti rizičnim klasama imovine i eventualna potraga zaštite u sigurnim lukama. U slučaju porasta rizika na tržištu, investitori se uobičajeno štite realociranjem sredstava iz rizičnijih instrumenata kao što su dionice, rizičnije korporativne obveznice i tržišta u razvoju u nešto defanzivnije klase imovine za koje se percipira relativno niža razina rizika, kao što su zlato, japanski jen i trezorski zapisi SAD-a, uz skraćivanja ročnosti instrumenata prema kratkoročnijim pozicijama – komentira Anto Augustinović, analitičar tržišta kapitala u Erste banci.
Atraktivan tehnološki sektor
Marin Hrešić, predsjednik uprave PBZ Investa apostrofira najvećeg svjetskog privatnog ulagača Warrena Buffeta koji kaže kako je tržište kapitala mehanizam kojim se novac transferira od nestrpljivih strpljivima.
- Posebno je bitno ovih dana globalno diverzificirati ulaganja i to što je moguće više u likvidnu imovinu. Od pojedinačnih ulaganja trenutačno je zanimljiv tehnološki sektor i to kompanije s većim cash pozicijama. Za konzervativnije ulaganje to mogu biti, primjerice, obveznice jakih telekom operatera.
Ističe da je za domaće obvezničko tržište bitno spomenuti kako je ovih dana osnovan Fond za stabilizaciju koji je namijenjen institucionalnim ulagačima. Svrha Fonda je ponajprije otkup prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izdanih od Republike Hrvatske ili onih za koje RH jamči, od otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) koji su osnovani na području Hrvatske.
Pojačani interes za kratkoročna ulaganja u domaće državne obveznice i indeksni fond koji slijedi Crobex bilježe i investicijski fondovi pod upravljanjem OTP-a.
Zanimljivo je i da, nakon nešto intenzivnijeg podizanja gotovine eksplozijom pandemije u Hrvatskoj i pojačanom nabavom za stvaranje zaliha u karanteni, nije došlo do povlačenja depozita. Naprotiv, oni lagano i rastu, što su nam potvrdili u Erste banci, Sberbanku i PBZ-u u kojem kažu da im ukupni depoziti rastu uz smanjenje oročenja i rast štednje po viđenju, što znači da građani žele da im je novac brzo dostupan...
Ima smisla, s obzirom da su, osim za špeceraj i plaćanje zaduženja i računa, ostali izdaci smanjeni, a zbog neizvjesnosti oko razvoja situacije, oni kojima primanja uredno sjedaju – novac štede.
Jako je rizicno drzati novac u bankama EU-ropske unije, ovi vam mogu svaki cas bankrotirati. Tko ima nesto stednje bolje da premjesti svoj novac u Svicarske, Americke i Britanske banke, a od njih se distancirajte u sirokome luku. Znate njih, pa to vam je najgora olos na svijetu.