Ministar Šuker je, gostujući jučer na Hrvatskoj televiziji te danas na
Hrvatskom radiju, dva puta istaknuo kako svakog mjeseca ima problema s
isplatom 5,5 milijardi kuna državnih plaća i mirovina jer na tržištu
nema novca.
Primjerice, zadnje aukcije trezorskih zapisa pokazale su da
Ministarstvo financija ne može računati sa sigurnim kratkoročnim
pozajmicama. U utorak je Ministarstvo financija tako pokušalo prodati
100 milijuna kuna trezorskih zapisa, a dobilo je 52 milijuna.
Stručnjaci smatraju da će se problemi Ministarstva financija s isplatom
plaća postajati teži.
Pritisak na sindikate
U takvoj atmosferi ministar financija pritišće sindikate da pristanu na
zamrzavanje plaća te poručuje kako ipak ne treba dovoditi zahtjev za
zamrzavanje s pitanjem hoće li ili neće biti (kašnjenja) državnih plaća
i mirovina u travnju.
Sindikati neće potpisati Vladin prijedlog o smanjenju plaća 240.000
liječnika, medicinskih sestara, nastavnika, učitelja, profesora,
policajaca, vatrogasaca i ostalih zaposlenih u javnim i državnim
službama, nego će to Vlada morati jednostrano učiniti.
U danas im dostavljenom dodatku Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama predlaže se da plaće od 1. travnja idu dolje šest posto,
odnosno da se osnovica vraća na lanjskih 5108 kuna bruto, a da će se o
novoj osnovici početi pregovarati “u trenutku kada službni pokazatelji
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast BDP-a na godišnjoj razini”.
– Čak i kad BDP krene rasti, mogu nam reći da situacija još nije
dovoljno dobra. Pa tko bi prihvatio takvu odgovornost pred ljudima?! Ja
sigurno ne – odlučna je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog
sindikata zdravstva i socijalne skrbi. Ponuđena formulacija
bespredmetna je i za Vilima Ribića, predsjednika Nezavisnog sindikata
znanosti, jer država od 2005. godine naovamo uporno izbjegava
ustanoviti cijenu rada.
– Na snižavanje plaća pristali bismo kad bi jasno bilo rečeno da se
primjenjuje točno određena cijena rada od onog trenutka, kada BDP-a
krene rasti više od dva posto, i da plaće od tog trenutka u točno
određenom periodu trebaju sustići razinu plaća u privredi.
Odrediti cijenu rada
Dakle, tražimo da se odredi cijena rada i vrijeme dostizanja te cijene.
Takav sporazum automatizmom bi se aktivirao shodno rastu BDP-a. Ako
iskreno želimo igrati, zašto se izbjegava takav dogovor? – pita Vilim
Ribić. Iz izvora bliskim ministarstvu financija danas su poručili kako
i dalje smatraju da su sindikatima ponudili dovoljno jasne kriterije za
novo odmrzavanje plaća ako sada pristanu na sporazum o zamrzavanju.
Kriterij je – oživljavanje gospodarstva. Nakon što su za deset posto
smanjene plaće u Vladi, ministarstvima, Uredu Predsjednika te Saboru,
Vlada je s današnje sjednice predložila izmjene Zakona o plaćama sudaca
i drugih pravosudnih dužnosnika, kako bi svojom uredbom, osim plaća
državnih dužnosnika, mogla smanjiti i sudačke plaće te plaće državnih
odvjetnika te njihovih zamjenika, također za deset posto. Drugim
riječima, u Vladi su smanjili plaće sebi da bi mogli i drugima.
Štedi se i na vodi u sobi za novinare
Štednja se u Sanaderovoj Vladi vidi gotovo na svakom koraku. Tako su bočice gazirane i negazirane mineralne vode u novinarskoj sobi zamijenila dva vrča, najvjerojatnije vode iz slavine. Na stolovima premijera i ministara, međutim, i dalje je ona skupa, voda u bočicama, koja podsjeća na vremena prije krize i recesije. Bilo bi dobro kad bi Vlada plan štednje iz novinarske sobe proširila na ostale resore.