Osmero kandidata natjecat će se na predsjedničkim izborima koji će se održati u nedjelju, 29. prosinca. To su aktualni predsjednik i kandidat SDP-a Zoran Milanović, kandidat HDZ-a Dragan Primorac, Mostov Miro Bulj, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, nezavisni Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo te kandidatkinja stranke DOMINO Branka Lozo. Petero od njih - Bulj, Selak Raspudić, Jonjić, Tokić Kartelo i Lozo - sučeljavaju se danas u studiju Večernjeg lista.
Na sučeljavanje je pozvano svih osmero kandidata, odazvalo se njih šestero. Večernji list promijenio je termin sučeljavanja kako bi se prilagodio radu Sabora s obzirom na to da je danas glasanje o porezu na nekretnine. Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin zbog ranije preuzetih obaveza nije mogla doći na sučeljavanje u novom terminu.
Predsjednički kandidati odgovaraju na pitanja iz ustavnih ovlasti predsjednika, od vanjske politike, obrane, migracija, instituta pomilovanja i sličnih tema, a kroz sučeljavanje ih vode novinarke unutarnje politike Večernjeg lista Iva Boban Valečić i Petra Maretić Žonja. Svatko ima jednu minutu za odgovor, a između koga će “zaiskriti”, s obzirom na stavove, pratitelji Večernjeg lista mogu pratiti uživo na YouTube kanalu i Facebook stranici Večernjeg lista, kao i na našem portalu.
Pet godina svjedočimo "tvrdoj kohabitaciji" između dva politička brda. Kakvu vi suradnju očekujete s premijerom Plenkovićem, ukoliko pobijedite?
Bulj: Takva je sad politička scena, jedan bez drugoga ne mogu opstati. Zadnje tri godine nisu sazvali Vijeće za nacionalnu sigurnost, Vijeće za obranu... To su još dječačke ljubavi, a sada svađe koje su prenijeli na cijeli narod. U ovom trenutku, mora doći do promjena na Pantovčaku.
Jonjić: Njihovi sukobi su fingirani, ovise jedan o drugome. Jedna država može imati samo jednu politiku. Ako budem izabran, sasvim sigurno je da bi pokušao uspostaviti civilizirani demokratski dijalog. Prijepore bih rješavao iza zatvorenih vrata, ne smije se stvarati dojam da je država u rasulu.
Lozo: Moja komunikacija s predsjednikom Vlade bila bi na civiliziranoj razini, tako i inače komuniciram. To ne znači da bismo se uvijek složili. Upravo u situacijama u kojima se ne bismo složili, to bi bio razlog za konstruktivni razgovor. Funkcije su upućene jedna na drugu. Trebala bi im na prvom mjestu biti dobrobit domovine.
Selak Raspudić: Svima je jasno da ovo ne funkcionira. Jedino što znamo, a ne znamo kako će naša politička komunikacija izgledati, je da ova komunikacija Hrvatsku ne vodi nigdje. Andrej Plenković ne može si dozvoliti još jednu tvrdu kohabitaciju. Ako bi se nastavilo, Plenković bi ispao krivac za sve. Sigurno bi nova osoba na čelu Pantovčaka donijela drugačiju dinamiku.
Tokić Kartelo: Moje uključivanje u politiku bilo je neobično, rasplakao sam se pred kamerama. To su bile emocije. Tvrda kohabitacija je problem za upravljanje državom. Dogovor ne postoji, to je za njih win-win situacija. Njima odgovara takva situacija. Moja kandidatura je da Hrvatsku može netko uvesti u promjene s novim politikama.
Selak Raspudić: Ljudi žele promjene. Ono što se događa je druge prirode, da se ljude uvjerava da promjene nisu moguće, da nitko ne može pobijediti Milanovića. Pokazala sam da mu se ne bojim suprotstaviti. Promjene su moguće.
Bulj: Vidimo da su nikada veće cijene, inflacija... Brojne politike vode se protiv interesa hrvatskog naroda, a u interesu multinacionalnih kompanija i stranih banaka koje pelješe ovaj naroda.
Lozo: Kada bi gospodin Plenković nastavio način komunikacije, pokazao bi da upravo on aktivni akter u ovako lošoj komunikaciji. On bi morao promijeniti način komuniciranja.
Tokić Kartelo: Suradnje s Vladom mora biti, to je posao predsjednika da inicira sastanke. Cijeli život sam u poduzetništvu i bit ću partner.
Treba li mijenjati ovlasti predsjednika države i ako da, što točno?
Bulj: Mi imamo jedan čudan sustav, predsjednik ima ogromnu moć jer je izabran od naroda. Imamo parlamentarnu demokraciju gdje vlada parlament, trebalo bi doći do mijenjanja Ustava, pogotovo kod supotpisa i kod pitanja obrambene politike, kao i referenduma. Predsjednik je izravno izabran tako da ima najveći legitimitet.
Jonjić: Zalažem se za promjenu Ustava koji bi značio i deideologizaciju. Zalažem se za promjenu položaja predsjednika, samim time i davanje ovlasti da samostalno predlaže zakone i referendume, što sada nije moguće. Međutim, ne bi mu dao ovlaštenja da samostalno odlučuje jer smo pokazali da smo u stanju odabrati ljude koji to nisu u mogućnosti. Za to treba biti odluka naroda ili parlament.
Lozo: Volim se držati realne situacije, vidjeli smo kod izbora Ustavnih sudaca, nije za očekivati da bi se te opcije tako lako usuglasile oko promjena ovlasti predsjednice. Ne bih inzistirala na takvim promjenama, imajući u vidu to da već sada ima toliko posla koje treba napraviti. Ne bih dodatno opterećivala javnost niti Sabor da se još mijenjaju i ovlasti predsjednika. Novi predsjednik ima puno posla.
Selak Raspudić: Hrvatska je stvorena na snažnoj funkciji predsjednika, tako da bih ja išla u promjene ovlasti. Ja sam jasno naznačila da mislim da u trenucima krize, poput Covida kada se odlučivalo o uskraćivanju ljudskih prava, da bi bilo dobro da predsjednica ima mogućnost veta kako bi se on morao povratno izglasati nekom većom većinom, kao što je primjerice u Poljskoj.
Tokić Kartelo: Stvara se dojam da predsjednik nema ovlasti, ali to nije istina. On ima velike ovlasti, to je funkcija koju bira cijeli narod neposredno. Bitno je da koristi sve moguće alate, biti predsjednik je najmoćniji alat koji se koristi. U programu sam razradio povratak naših iseljenika, imamo problema s radnom snagom...
Selak Raspudić: Sada svjedočimo kancelarskoj situaciji gdje je vlast u rukama jednog čovjeka. Treba nam dodatni mehanizam.
Bulj: Ustavne ovlasti su promjenjive. Treba imati moć da predsjednik raspisuje referendume. Najveći izraz demokracije je referendum, to proizlazi iz Ustava.
Jonjić: Bulj predlaže raspisivanje referenduma, ali to nije moguće. Da bi on to raspisao, treba suglasnost Vlade. Selak Raspudić kaže da treba veto, ali on postoji i danas.
Tokić Kartelo: Kad ovo slušam, ja ne poznajem takav sustav. Treba sjesti za stol. Referendum može raspisati svaki građanin, zašto to nije nijedan predsjednik napravio? Boji se rezultata.
Lozo: Hrvatska nije jedina zemlja koja ima predsjedničku funkciju bez izvršne ovlasti. U Portugalu se jednom godišnje nalaze i diskutiraju u problemima, ali predsjednik bi dapače i treba pokazati interes za određenim pitanjima.
Predsjednik je i vrhovni zapovjednik. Treba li Hrvatska obavezni vojni rok i trebaju li ga služiti i žene?
Bulj: Ja sam uvijek zagovarao da vojni rok treba postojati. Vojni rok da bude omogućen i djevojkama, da bude obvezan. Mi smo jedina članica NATO-a koja je napadnuta dronom, nedaleko odavde, nitko nije dao odgovor na to. Živimo u teškim vremenima, u vremenima krize, na temeljima Domovinskog rata.
Jonjić: Ja bih ga žene učinio dobro voljnim. Smatram da je to bitni element koji osigurava stabilnost i sigurnost Hrvatske.
Lozo: Ja se zauzimam za obavezno služenje vojnog roka. Smatram da bi trebao trajati najkraće četiri mjeseca. Obavezan za mladiće, a dragovoljan za djevojke. Mislim da je to zdrava akcija i za državu, i za pojedince. To je velika korist.
Selak Raspudić: Veto bi trebao biti kontroliran, da ne bi ovlasti predsjednika bile apsolutne. Što se tiče vojske, treba ozbiljno sjesti. Ja sam za to, ako ćemo ga uvoditi, da provjerimo koje su naše ugroze i da to napravimo na sustavan način.
Tokić Kartelo: Ja sam u programu razradio danski model obrane. Ovo je kompleksno pitanje. U Europi nemate niti jednog zagovornika za mirovni konferenciju, a svaka spašava nečiji život. U Ukrajini je poginulo 800 tisuća Ukrajinaca. Zamjeram premijeru Plenkoviću, previše nas je izložio prema Ukrajini. Jedno je humanitarna pomoć, vojna prema meni nema smisla. Kada govorimo o sigurnosnim situacijama, aktualni predsjednik ne sjeda za stol s premijerom. To je van svake pameti.
Jonjić: Oko veta, mislim da sam ipak ja u pravu.
Bulj: Živimo u teškim vremenima. Mi moramo biti čvrsti u obrani.
Lozo: Problem vojnog roka se pojavio tek nakon što je on ukinut.
Tokić Kartelo: Zamrznut.
Lozo: Zalagala bih se da se ojača naša profesionalna vojska.
Treba li vojska pomagati policiji u čuvanju granica od ilegalnih migranata i na koji način?
Bulj: To sam zagovarao u samim počecima kada sam rekao da hrvatska vojska ide na granice. Nama je granica šuplja kao švicarski sir, obveza je hrvatske države da zaštitimo granice od ulaska ilegalnih migranata koji se sada vraćaju avionima, a neki od njih su ekstremisti. Dublinski sporazum je čin izdaje, najavio sam referendum po po tom pitanju. Neka Plenković i ostali neka idu tamo.
Jonjić: Unatoč Buljevim željama, on ne bi mogao raspisati referendum bez potpisa Plenkovića. Tamo gdje ne može policija, potrebno je angažirati vojsku od svih ugroza.
Lozo: Premalo se ističe to pitanje u javnom prostoru. Moj plan je višeslojan - konzultirala bih se i napravila bih frontu sa zemljama u okruženju. Od Grčke do Italije prisilili bismo Bruxelles da promijeni politiku prema migrantima, odnosno da je prilagodi situaciji na vanjskoj granici EU. Moj zadatak bi bio spriječiti dotok ilegalnih migranata.
Selak Raspudić: Ima jedna sjajna izreka - sigurnost nije sve, ali sve bez sigurnosti je ništa. Vidim svoju funkciju da je moj temeljni zadatak činiti Hrvatsku sigurnom. Hrvatska vojska išla bi na granice. Ljudi možda ne znaju da je po reviziji će se raditi prihvatni centri u Hrvatskoj i da se prihvaćaju problematični migranti.
Tokić Kartelo: Ovo nisu teme koje direktno pogađaju građane. Trebalo bi uvesti kazne za ilegalni prijelaz migranata pa migrant kada bi morao na prisilni rad, ne bi išao preko granice. Ne možemo tu ništa napraviti, problemi su puno dublji i veći. S jedne strane, problem postoji, ali on zapravo ni nije.
Bulj: Dolazim iz ruralnog dijela Hrvatske i njih zastupam. Taj narod se boji za svoju djecu. Vojsku bi odmah trebalo na granice i raskinuti Dublinski sporazum. Ja samo zazivam da se poštiva Ustavni zakon.
Jonjić: Ilegalnim migracijama treba stati svim sredstvima. Pozivanje kao što to čini Tokić Kartelo nije ozbiljno. Ustavom je prisilni rad zabranjen, ne možete ih prisiliti da rade. Nisu samo ilegalne migracije ono što nas ugrožava, imamo ih još.
Selak Raspudić: Ja se u Zagrebu osjećam sigurno, ali kako da kažem nekome u Karlovačkoj županiji da to nije pitanje koje treba rješavati? Hrvatska treba rješavati potrebe svih građana.
Lozo: Važno je da se pitanje ilegalnih migracija rješava na višoj razini međunarodno. Jedan je neoborivi dokaz - u doba covida ilegalnih migracija nije bilo. One se mogu zaustaviti ako se djeluje zajednički. Nitko ne želi teroriste u svom dvorištu.
Tokić Kartelo: Niste upućeni, 400 milijuna migranata čeka na ulazak u EU. Trošak po jednom migrantu je 100 eura, zašto ne idu u Jordan? Problem je veliki. Ponudio sam rješenja, ali ćemo to rješavati kad postanem predsjednik.
Predsjednika koje države bi prvo pozvali u službeni posjet i zbog čega?
Bulj: Pozvao bih Donalda Trumpa, on je nagovijestio mir. Moramo voditi mirotvornu politiku. Mislim da je Donald Trump znak promjene i mira, bit ću na strani onih koji će provoditi mir.
Jonjić: Mislim da je ključni hrvatski nacionalni interes rješenje pitanja BiH. Tu bih se koncentrirao od prvoga dana. Ove iluzije da bih pozvao Trumpa, to je simpatično čuti i populistički, međutim to je nerealno.
Lozo: Voljela bih da se Hrvatska vrati SAD-u kao svom strateškom vojnom partneru. Trump bi bio osoba koju bih ja voljela da prva posjećuje Hrvatsku u mom mandatu.
Selak Raspudić: Neću licitirati konkretnim imenima, to će ovisiti i o datom trenutku. Na tragu što se spominjalo, Hrvatska ima nikakve bilateralne odnose s SAD-om. Na tim se odnosima mora raditi. Naša vanjska politika je za Zorana Milanovića krahirala.
Tokić Kartelo: Ne bih Trumpa pozvao iako imam njegov broj mobitela. Pozvao bih Predsjedništvo BiH i predsjednika Srbije i konačno riješili problem problem Hrvata u BiH.
Bulj: Kada su bile najžešće mjere, ja nisam uveo u Sinju. Meni je cilj da Hrvatska bude sigurna država s malo poreza i da imamo dobre odnose s onima koji žele mir.
Selak Raspudić: Nema šanse da bih zvala Vučića. Pogotovo nakon divljanja u Dubrovniku. Dok ne riješe neka pitanja, nemamo ga što zvati jer nam prijatelj nije.
Jonjić: U programu se zalažem za zapadnu orijentaciju Hrvatske.
Lozo: Vučić ne bi došao u Hrvatsku dok se drastično ne promijeni njegova politika.
Tokić Kartelo: Ako hoćeš riješiti problem, moraš s čovjekom razgovarati.
Treba li predsjednik koristiti institut pomilovanja i u kojim slučajevima?
Bulj: Prvi moj potez će biti vraćanje činova junaku Domovinskog rata i istinskom heroju, generalu Mirku Norcu. Hrvatska je bila pod embargom i Norac je bio simbol politike Sanadera. Što se tiče Vučića, on ne može u Hrvatsku dok ne riješi ratnu štetu.
Jonjić: Milanovićeva odluka da se ne koristi pomilovanjima je izraz njegovog kukavičluka jer se sjećamo koliko je pokušavao spriječiti izručenje Mustača i Perkovića njemačkom sudu. Ja bih se tim institutom služio gdje god je moguće pomilovati hrvatske branitelje. Vraćao bih i odličja koja su im uskraćena, što se također činilo selektivno.
Lozo: Čin pomilovanja je jedna civilizacijska tekovina i od tog čina ne bih bježala. Međutim, unaprijed bih se ogradila od mogućnosti pomilovanja za teške prekršitelje koji se odnose na spolno uznemiravanje prema djeci, za teška ubojstva... Također, i za ona djela koja su išla na štetu hrvatske države i sigurnosti. To su tri kategorije koje ne bih razmatrala. Mislim da je to jedna civilizirana razina komunikacije koju smo dosegli.
Selak Raspudić: Pomilovanje je institut iz nekih monarhijskih vremena i ne smatram da se to treba pretjerano koristiti. Čak mislim da je tu jedna od rijetkih stvari koje je Milanović dobro radio. Međutim, mi imamo preblage kazne. Ne treba nam nešto što bi to dodatno ublažilo. Što se tiče pomilovanja egzekutora iz bivšeg režima, nisam sigurna da Milanović to ne bi koristio u drugom mandatu, kada bi do njega došao.
Tokić Kartelo: Trebalo bi ga koristiti, zašto ne? Ponekad je u pitanju kriva sudska procjena, ponekad su ubojstva iz nehaja... Kazne su ponekad prevelike, znam za slučaj gdje se čovjek razbolio u zatvoru i umro, a ima troje djece.
Bulj: Svima nam je žao djece i žena, ali politika bez rješenja Domovinskog rata je počela sa Stjepanom Mesićem.
Jonjić: Na temelju svog iskustva mogu reći da sam u velikom broju slučajeva bio branitelj hrvatskih branitelja i nikad se nije dogodilo da su bili oslobođeni. Bio sam branitelj i agresora i nikad se nije dogodilo da su bili osuđeni.
Selak Raspudić: Je li moguće da sustav teže kažnjava hrvatske branitelje? To su ozbiljne optužbe. Što se tiče instituta pomilovanja, imamo ogroman problem s preblagim kaznama, a kada krenete jednom tim putem, onda to postaje rupa bez dna.
Lozo: Voljela bih da se nadopuni Kazneni zakon koji se odnosi na sakaćenje žena i posebno sakaćenje maloljetnih djevojčica, a radi se o rodnoj ideologiji, odnosno nasilnoj promjeni spola. Tu bi se treba uključiti i muškarce koji sudjeluju u postupku promjene spola.
Diplomatska imenovanja traže dogovor predsjednika i premijera. Treba li predsjednik imati pravo imenovanja polovice diplomata i hoćete li na tome inzistirati?
Bulj: Ovo trenutno ne funkcionira, tri godine nemamo diplomaciju. Diplomacija je vrlo bitna, ovaj sustav trenutno ne valja, koče jedan drugoga.
Jonjić: Ovaj kriterij 50-50 ne postoji u zakonu i on je pokušaj da se mehanički podijeli ovlaštenje. Nažalost, tamo gdje se događa da predsjednik Republike pokušava imenovati ljudi koji su ideološki obilježeni, naravno da bih s moje strane doživio apsolutnu negaciju.
Lozo: Vidim nekoliko problema. Prvi je sigurno neimenovanje veleposlanika u brojnim zemljama. To je nedopustivo. Drugi problem jest da su veleposlanička mjesta postala "parkirališta" za stare kadrove. Problem je premali broj konzularnih službi.
Selak Raspudić: Ovo je još jedan od razloga zašto mislim da je ključno da na poziciju predsjednice dođe nestranačka osoba. Nikome ništa ne dugujem i mogu se voditi kriterijem stručnosti.
Tokić Kartelo: Diplomacija je ozbiljan problem. Ja sam često vani i ne da nisu čuli za Hrvatsku, nego ne znaju ni da smo u Europi. Problem nije u kvotama.
Bulj: Meni je nezamislivo da je moguće da Vučić dođe u Dubrovnik. Izruga se o Domovinskom ratu, taj četnik.
Jonjić: Nije spomenut jedan važan kriterij - rodoljublje, bezuvjetna odanost hrvatskoj državi. On mora biti na prvom mjestu.
Selak Raspudić: Slažem se s gospodinom Jonjićem.
Lozo: Htjela bih naglasiti ulogu veleposlanika i konzularnih službi. Njihova je uloga da predstavljaju Hrvatsku i da pomažu Hrvatima.
Tokić Kartelo: Kako prepoznati tko je rodoljub?
Svjedočimo sukobu DORH-a i Ureda europskog tužitelja oko sukoba nadležnosti. Što to govori o snazi hrvatskih institucija i što predsjednik može po tom pitanju?
Bulj: Mislim da je sramotno što srpska mafija i masoni žive na hrvatski proračun i zdravstvo koje ima sve gore usluge. Mi imamo situaciju da se brani AP i cijela koruptivna hobotnica. Sve što smo mogli smo rasprodali, INA, telekomunikacije... Nitko nije odgovarao.
Jonjić: Znamo nedostatke u pravosuđu i probleme u DORH-u. Međutim, kao Hrvat i rodoljub nikad ne bih zagovarao model koji stranom tužitelju daje prednost, već se zalažem za jačanje naših institucija. Ovo bi mogao biti put ka gubitku suvereniteta.
Lozo: Za mene ovaj cijeli slučaj je pomak od pravog fokusa, a to je kriminalni čin u samom vrhu Plenkovićeve vlade. Radi li se o prekršaju gdje se 75.000 eura smatra ''malim'', što je skandalozno, ili se radi o hobotnici po kojoj je Plenković morao znati sve o svima.
Selak Raspudić: Želim da hrvatsko pravosuđe odlučuje o hrvatskim pitanjima, ali kada bismo pitali ovo pitanje nekoga na cesti, što bi ljudi rekli? Mislim da bi mahom rekli da ne vjeruju hrvatskom pravosuđu i da de facto mole boga da nas preuzmu europske institucije. Pravo je pitanje kako doći do pravde, bojim se da je odgovor porazan.
Tokić Kartelo: Hrvati su naivan narod. EPPO je skup bivših USKOK-ovih tužitelja, i EPPO je način se radi pritisak na europske novce. Nisam koristio nijednu subvenciju, inače im se protivim, to je najveće zlo koje se može dogoditi poduzećima, ali i subvencijama za stanove. Po meni uloga predsjednika nije da treba znati tko je državni tužitelj. Ja sam prvi za to da europsko tužiteljstvo izađe iz Hrvatske i da mi sami sankcioniramo prekršitelje.
Bulj: Hrvatska ima tri problema - pravosuđe, pravosuđe i pravosuđe. Zato imamo toliko iseljavanja i to ljudi vide. Međutim, da netko pljačka proračun i rasprodaje imovinu, onda se dovodi u pitanje suverenistički pristup.
Jonjić: Iz činjenice da je pravosuđe prepuno problema nikad se ne treba izvesti zaključak da treba dovesti stranca, ne trebaju se kovati lanci hrvatskoj slobodi. Zastupnici su također članovi Državnog sudbenog vijeća, i oni trebaju o tome voditi računa.
Selak Raspudić: Uvođenje veta bi kod ovakvih zakona bilo korisno.
Lozo: Htjela bih naglasiti da je veliki problem općenito pravna nesigurnost u Hrvatskoj. Ako s nekim imate spor, onda bez problema oni znaju trajati 10 do 15 godina.
Hoćete li se kao predsjednik obraćati Ustavnom sudu i u kojim slučajevima i je li Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti kada su si suci sami produljili mandat?
Bulj: Ustavni sud, jamac Ustava, krši Ustav. Neustavno sebi produžuju mandat, to je više nego sramotno. Ta se institucija toliko degradirala da nitko nema povjerenje. Svugdje su isti prsti upleteni. Ustavni sud je izgubio smisao, ovo je bila samo potvrda. Više nego sramotno.
Jonjić: Ustavni sud je prekoračio svoja ovlaštenja zadnjom odlukom. Ja se zalažem za ukidanje Ustavnog suda ili drugačije biranje njegovih članova. Znamo da su u sastavu bili ljudi koji su se lažno predstavljali.
Lozo: Ovaj događaj je velika ustavna kriza. Vjerujem i bojim se da su suci koji su sami sebi produžili mandat to napravili ne očekujući da će se imenovanje novih sudaca zaista dogoditi u subotu. Inače bi možda pustili da ta noć prođe bez te odluke. Hrvatskom narodu je dosta da ništa ne može funkcionirati kako treba.
Selak Raspudić: Ova trakavica bila je neviđeno maltretiranje Sabora i građana. Ustavni sud sve više uzima ovlasti u svoje ruke koje ne bi trebao. Slično je bilo s referendumom o COVID-u. Stvari se trebaju mijenjati, potrebni su nam novi ljudi.
Tokić Kartelo: Zar niste vas dvoje, Marija i Miro, krivci za tu ustavni krizu? Niste glasali u Saboru kad je trebalo glasati za imenovanje sudaca. Doveli ste ljude u problem da moraju sami rješavati ono što možda ne smiju. Zašto se ustavni suci ne biraju lutrijom, na primjer, to bi bilo jedno rješenje pa nema pogodovanja.
Bulj: Neću odgovarati, nisam došao zbog Nike, kandidirao se, nego zbog Ustavnog suda, Plenkovića, Milanovića, institucija koje ne funkcioniraju... Treba ih ukinuti, trebalo je davno.
Jonjić: Sam način izbora ustavnih sudaca govori o tome kakva je prava priroda te institucije. On je, nažalost, pretvoren u političku instituciju koja sebi prisvaja zakonodavna ovlaštenja, vrlo često na problematičan način.
Selak Raspudić: Ja sam se kandidirala i to shvaćam ozbiljno. Predsjednica treba biti jamac stabilnosti institucija. Gospodine Kartelo, vama možda nije poznato, ali činjenica je da se izbor ustavnih sudaca odvija dvotrećinskom većinom. HDZ, SPD i Možemo išli su se dogovarati bez da su uključili ostatak oporbe. To vam sve govori.
Lozo: Ne slažem se s načinom na koji se političkom trgovinom biraju novi ustavni suci.
Kekin zbrisala sa parkinga u nepoznatom pravcu !