"Imamo Ustav, prvi put u svojoj povijesti Europska unija ima nacrt Ustava", slavodobitno je jučer pred novinarima okupljenima na summitu EU u Porto Karrasu na Halkidiki grčki premijer Kostas Simitis u zrak podigao ukoričeni spis što mu ga je uručio predsjednik Europske konvencije Valery Giscard d"Estaing.
"Izvornik je na grčkome", pohvalio se Giscard te ga je, želeći pokazati da su temelji EU u atenskoj demokraciji, počeo naglas čitati. Na licima grčkih novinara pojavilo se nerazumijevanje - jezik kojim je Giscard čitao bio je, naime, arhajska hellenika, kakvom se govorilo prije 2500 godina. Nerauzmijevanje grčkih novinara neće se, tvrdi Reijo Kempinnen, glasnogovornik predsjednika Europskoga povjerenstva Romana Prodija, preslikati širom Europe. Nacrt Ustava će, prema njemu, Uniju učiniti "jednostavnijom, demokratičnijom i razumljivijom, ona će postati u prostor slobode, sigurnosti i pravde, s jačim utjecajem na međunarodnoj sceni".
No, EU nema ustav, nema ni njegov nacrt. Sve je to bila samo predstava, kako bi se odvratilo kritike što Europska konvencija ni nakon 16 mjeseci rada nije završila posao.
Prva su dva poglavlja Ustava, doduše, usuglašena, no treće, koje rapoređuje moć između Bruxellesa i nacionalnih prijestolnica, tek je "rohbau". Državnici su stoga prihvatili zahtjev Europskoga povjerenstva (EC) da se Konvenciji produlji mandat do 15 srpnja. Konvencija bi do tada morala osigurati da se uz novouvedenoga Predsjednika EU neće oblikovati upravni aparat paralelan EC-u, čime bi se udvojilo birokraciju, a otežalo odlučivanje. Talijansko predsjedništvo EU, koje 1. srpnja preuzima palicu od Grka, zaduženo je da u do listopada priredi Međuvladinu konferenciju.
Njoj je zadatak da, najkasnije do izbora za Europski parlament 15. lipnja 2004., donese konačnu inačicu Ustava EU.
Europsko vijeće odobrilo je 140 milijuna eura za novi sustav zaštite vanjskih granica najsuvremenijim, biometrijskim, metodama, te za usklađivanje europskih putovnica s najvišim standardima zaštite. Za zemlje koje potonje ne učine Washington je, naime, zaprijetio uvođenjem viza.
Britanski zahtjev za smještanjem tražitelja azila u treće zemlje ocijenjen je neprihvatljivim, pa ga Bruxelles, odluče li ga Britanci ipak provesti, neće plaćati. EC je, međutim, zadužen da razradi zakonsku i novčanu osnovu za "sigurno smještanje osoba koje trebaju zaštitu u ili bliže zemljama iz kojih potječu".
Dok su jučer protuglobalistički prosvjednici mirno prosvjedovali Solunom, možda i stoga što ih je uporno prala kiša, jučer su u borbenim valovima nasrtali na 12 km dugu i tri metra visoku ogradu koja Porto Karras dijeli od ostatka poluotoka Sithonije.
Teško im je procijeniti broj, no, čuje se da su stigli s 200 autobusa. Policija je na napade uzvraćala suzavcem.
PORTO KARRAS Stojan de Prato
