Unatoč sugestijama iz javnosti, neće biti pripajanja HZZO-a proračunu, rekli su nam u Ministarstvu zdravlja, u kojem ističu da je izdvajanje zdravstva iz riznice bio dobar potez. Još nisu poznati godišnji rezultati rada HZZO-a za 2015., ali prema preliminarnim podacima, bez dublje analize, kažu nam u Ministarstvu, dug zdravstvenog sustava iznosi 2,5 milijardi kuna, a troškovi su u nekim segmentima povećani do 15 posto.
Novi sustav ugovaranja
U Ministarstvu stoga najavljuju promjene modela ugovaranja jer je ovaj, kako nam kažu izvori dobro upoznati sa situacijom, poticao na stvaranje troškova. Uvest će se stoga model ugovaranja koji uzima u obzir učinjeni posao, ali i plaćanje po limitima.
S takvim se prijedlogom slažu i u HZZO-u te ističu kako je postojeći model ugovaranja neodrživ za trenutačnu financijsku poziciju. Kažu da je riječ o modelu koji bi mogao odgovarati Hrvatskoj 2019. ili kasnije ako se postigne rast od tri posto godišnje jer stvara troškove koje sustav ne može podmiriti. Dug zdravstva najveći je problem s kojim se sustav suočava dugi niz godina. Izdvajanje HZZO-a iz sustava trebalo je prekinuti spiralu kreiranja novih dugova, a financijski podaci sugeriraju da je postignuto smanjenje općeg duga, i to za 600 milijuna kuna. Nova garnitura u Ministarstvu zdravlja kaže da treba pričekati dublju analizu stanja kako bi se u javnost mogao iznijeti konačan iznos duga, ali vjeruju da nije bitno veći od onoga kojim sada barataju.
Odrediti granice troškova
U HZZO-u pak kažu da je nužno nastaviti raditi samostalno jer su se iz doprinosa za zdravstvo prije krpale rupe u proračunu, poput onih stvorenih u brodogradnji, zbog kojih je sustav plaćao s odgodom i imao smanjenu likvidnost.
I dalje se, kažu, vodi ista politika pa podsjećaju da je Vlada u 2015. trebala dostaviti 4,8 milijardi kuna iz proračuna HZZO-u, ali je isplatila samo 2,4 milijarde kuna. Boje se da bi se to moglo nastaviti i u budućnosti, što bi znatno umanjilo šanse za pravilno planiranje troškova i postizanje očekivanih ušteda. Zdravstveni sustav u godinu dana troši 23 milijarde kuna, pri čemu se kroz doprinose prikupi oko 18 milijardi kuna za obvezno osiguranje. Oko dvije milijarde kuna prikupi se za dopunsko osiguranje, koje ostvaruje blagi minus u poslovanju.
– Sad kad se izdvojio HZZO iz proračuna ne treba vraćati sustav na staro. No važno je pratiti troškove i odrediti granice potrošnje – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Ipak kaže da održivost zdravstvenog sustava ne ovisi o tome je li HZZO dio proračuna ili funkcionira kao samostalno tijelo, već o tome hoće li se racionalizirati bolnički sustav i postići uštede kroz izdvajanje pratećih službi iz sustava. Takvim reformama dobili bismo efikasan sustav, što je ključno.
>> Optužnica protiv službenice HZZO-a jer je sređivala braniteljske naknade onima bez statusa
