Štrajk liječnika se nastavlja jer ni jučer nije postignut dogovor Ministarstva zdravstva i Hrvatskoga liječničkog sindikata. Hrvatski građani, pak, većinom ne podržavaju taj štrajk iako se slažu da liječnicima treba povećati plaće.
Te smo odgovore dobili telefonskom anketom provedenom na uzorku od 450 ispitanika. Štrajk je podržalo gotovo 37 posto građana, no 44 posto ih ne podržava štrajk. Ipak, većina anketiranih, njih 42,9 posto, smatra da su zahtjevi liječnika za povećanje plaća opravdani. Suprotno misli 40,4 posto ispitanih. Na pitanje treba li Vlada prihvatiti zahtjeve za povećanje plaća 37,6 posto odgovorilo je niječno, a 44,4 posto potvrdno.
Odgovori ispitanika vjerojatno su ovisili i o tome jesu li u tijeku desetak dana štrajka trebali pregled specijalista ili neku dijagnostičku obradu te jesu li bili primljeni ili su pak bili odbijeni. No, jedno je jasno. Većina građana ne podržava štrajk, ali smatra da bi liječnici morali imati veće plaće.
Neuspjeli nastavak pregovora znači da će štrajk liječnika koji je počeo 15. siječnja trebao biti nastavljen i ne zna se hoće li sutra pacijenti moći bez problema dobiti svu skrb u bolnicama. Sindikat je jučer zatražio linearnu povišicu plaća liječnicima za 2000 kuna. Iako svi detalji ponude liječnicima nisu poznati, zna se da je Ministarstvo zdravstva ponudilo u prosjeku 10 posto veće plaće, posebne dodatke na uvjete rada te aneks na granski kolektivni ugovor koji bi se odnosio samo na liječničku struku. O novim odnosima koeficijenata kojima se utvrđuje osnovna plaća može se raspravljati sljedeće godine.
No, bez obzira na to što je u ime Vlade ponudio ministar zdravstva Andro Vlahušić, predsjednik Hrvatskoga liječničkog sindikata sasvim je sigurno svjestan da se posljednjih dana štrajk liječnika počeo pomalo razvodnjavati i da je sve više liječnika, istina, podržavajući štrajk, počelo normalno obavljati svoj posao, sve manje odbijajući usluge pacijentima koji nisu hitni. Razlog nije samo u Hipokratovoj zakletvi, već i u činjenici da nerad može stvoriti probleme u realizaciji bolničkoga financijskog proračuna. Posljednjih dana bitno se smanjio broj pritužaba pacijenata na telefon otvoren u Ministarstvu zdravstva, a i brojni liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji nisu bili u štrajku, doskočili su bolničkim specijalistima.
Pacijente su, potvrdio nam je ministar Vlahušić, sve češće upućivali u bolničke poliklinike s oznakom "hitno" na uputnici. Vlahušić je najviše zamjera liječnicima što su štrajkom tražili samo veće plaće za sebe, dok se u sindikalnim zahtjevima nisu ni dotaknuli traženja boljih uvjeta rada ili, pak, većega izdvajanja za zdravstvo uopće.
Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva, neto primanja liječnika u hrvatskim bolnicama isplaćena u prosincu prošle godine kreću se uglavnom od 9000 do nešto više od 13.000 kuna. Ispod 9000 kuna prosjek je primanja liječnika KBC-a "Zagreb", KB-a "Dubrava" te Zarazne bolnice u Zagrebu.
Diana Glavina
