Kada bude potrošen posljednji barel nafte, mi ćemo slaviti. To nije kazao netko iz države koja nema naftnih izvora već princ Mansour bin Zayed Al Nahyan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji leže na nafti. Zašto? Jer ono što su zaradili prodajom nafte investirali su u razvoj tehnologije, posebno za iskorištavanje solarne energije. Nakon nafte izvozit ćemo tehnologiju, kaže princ Abu Dhabija.
U UAR-u je u tijeku izgradnja Masdar Cityja (masdar znači izvor), grada bez zagađenja i otpada, koji koristi isključivo sunčevu energiju. I to nije samo tehnologija koja iz solarnih panela izvlači energiju, već koja treba štititi od pješčanih oluja, koja stvara mikroklimu, koja gleda u budućnost i koja će se vrlo brzo prodavati u svijetu, kao što se u prošlom stoljeću prodavala nafta. Da, naftu se može svrstati među energente prošlog stoljeća. Ne samo što je dobivanje energije iz obnovljivih izvora postalo jeftinije, već se postavlja i pitanje hoće li svijetu za deset godina biti potrebna nafta. Za deset godina vjerojatno se ni automobili neće kretati na benzin. Kao što je ugljen energent 19. stoljeća, tako je nafta obilježila 20. stoljeće, a u 21. stoljeću više nije potrebna.
Nalazimo se u trećoj industrijskoj revoluciji (prva je bila tvornička, a druga mikroprocesora) obilježenoj internetom. Digitalna ekonomija, osim što je izmijenila kapital i tržište rada, izmijenila je i načelo bogatstva. Šezdesetih godina General Motors zapošljavao je 600.000 osoba i zarađivao godišnje sedam milijardi dolara, a Apple će ove godine zaraditi 88 milijardi dolara i zapošljava 92.600 osoba. No, to je druga tema. Hrvatska se priprema na nove bušotine s uvjerenjem kako će se zarađivati naftom. Nafta iz bušotina, koje će se sada inaugurirati, možda će se moći eksploatirati kada više neće biti potrebna ni za elektrane ni za automobile. Uvozit će se energija nove tehnologije iz Abu Dhabija. Da se to uoči nije potrebno imati vizije budućnosti, dovoljno je pogledati što sada rade drugi. Zasigurno ne grade elektrane na fosilna goriva.
>> Holy: Vrijeme je da se javnost digne na noge i kaže NE projektu istraživanja Jadrana
>> 'Nismo ni za ni protiv, ali nismo zadovoljni sadašnjom zaštitom Jadrana'
Vidi se jer nismo svi kratkovidni kao ministar Vrdoljak. Al, on vidi samo kratkorocnu dobit i svoju proviziju. Apsolutna izdaja hrvatskih interesa i velikog djela hrvatske populacije.