Tvrdnje o tome da se bosanskohercegovački Hrvati ne žele vratiti u
prijeratne domove, opovrgnute su službenim podacima o zahtjevima državi
za potporu prilikom povratka.
Dobivanje pomoći
Nešto više od 23.000 bh. Hrvata prijavilo se za dobivanje pomoći za
obnovu i povratak u okviru državnog Fonda za povratak. Iako je to mali
broj u odnosu na ukupan broj izbjeglih Hrvata, on ipak svjedoči da
priča o povratku nije gotova. U ukupnom broju onih koji traže državnu
potporu za povratak, Hrvati sudjeluju s oko 14 posto.
Prema ovim podacima, više Hrvata očekuje povratak na prostor Republike
Srpske, nego Federacije BiH, što se može objasniti time da su raseljeni
Hrvati unutar Federacije Bosne i Hercegovine već riješili svoj status
povratkom ili prodajom imovine. Ipak, trenutačno 8.946 Hrvata traži
pomoć za povratak u neku od općina Federacije.
Najviše Hrvata, 1.172, traže pomoć za održivi povratak u Travnik, a
relativno dobar interes u Bugojnu i Novom Travniku te Dobretićima. S
druge strane, razočaravajući je broj zahtjeva za pomoć u obnovi i
povratku Hrvata Zenice i Sarajeva. Samo 338 sarajevskih Hrvata traži
potporu za povratak u rodni grad, dok je broj zeničkih Hrvata koji su
podnijeli zahtjeve još manji, tek 267.
Tisuće Hrvata
Zahtjeve za pomoć pri povratku u RS podnijelo je 12.947 Hrvata koji su
živjeli prije rata u tom dijelu BiH. Najviše Hrvata u ovom entitetu
želi se vratiti u posavske općine. U Derventi je broj hrvatskih
zahtjeva 3.283, u Bosanskom Brodu 2.758, a u Doboju 1.849. Dobar
interes je i u Pelagićevu, Tesliću, Bosanskom Šamcu i Modriči. U Brčko
Distriktu potporu za povratak traži više od tisuću Hrvata. Podaci
pokazuju kako postoji interes za povratak, međutim da bi se on
realizirao potrebni su novci.
POVRATAK
