Nakon što je Boris Lalovac pozvao dužnike u švicarskim francima da sve nepravilnosti koje su uočili u izračunima konvertiranih kredita prijave Hrvatskoj narodnoj banci, guverner Boris Vujčić odgovorio mu je osvrtom u kojemu zapravo kaže da su nepravilnosti na koje se žale dužnici posljedica primjene zakona, a ne njegova izigravanja od strane banaka. Vujčić podsjeća da izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju počiva na načelu izjednačavanja položaja dužnika s kreditima u francima s onima koji su se zadužili u eurima.
Mala razlika u ratama
– Ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima. HNB je isticao da prihvaćeno rješenje neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. No zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja bitno umanjene glavnice, a bez plaćanja kamata u budućnosti. Taj znatan otpis glavnice istodobno bankama stvara velike trenutačne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti, ističu iz HNB-a. Inače, dužnici su se najviše žalili na to što su im banke izračunale da su dosad platili manje novca nego što bi platili da su na početku uzeli kredite u eurima.
Upozorili na vrijeme
HNB objašnjava da banke pri izračunu novog otplatnog plana moraju koristiti kamatne stope koje su primjenjivale na istovrsne kredite u eurima. U praksi je moguće da su pojedine banke odobrile razmjerno malen broj usporedivih eurskih kredita, što bi pogotovo mogao biti slučaj za banke koje su imale konkurentne kredite u francima. HNB kaže da nema pojedinačne podatke banaka o kamatama prije 2011. Prema izračunima iz konverzije, u razdoblju pomame za CHF, kamate za kredite u eurima dosezale su 8%, čime su banke privlačile klijente da uzimaju franke.
Dužnici misle da te kamate nisu realne te da su im banke neopravdano prebacile teret skupih kredita. U HNB-u navode da je razlika u kamatama jedan od razloga što su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih. Posebno je ta razlika velika kod banaka koje su prve krenule s kreditima u francima. Držimo da su sve strane koje su sudjelovale u izradi Zakona na vrijeme bile upoznate s tim da će se učinci konverzije znatno razlikovati ovisno o karakteristikama pojedinih kredita, zaključuje HNB te navodi rokove i proceduru postupanja središnje banke kod supervizije, kojima će se probiti zakonski rok od mjesec dana u kojemu građani trebaju odlučiti o prihvaćanju konverzije.
>>HPB kamatama krenuo u lov na dužnike velikih banaka
>>Udruga Kreda: Konverzija kredita nije transparentna ni sukladna zakonu
Sve kredite treba konvertirati u kune jer ja kuna (navodno) jedino zakonsko sredstvo plaćanja u RH, a ovog napuhanka će nova vlada maknuti po krakom postupku!