Hrvatska je problematičan susjed. Tako je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec 2013. ošinuo prvu susjedu kad je, po tko zna koji put, nastao problem oko Ljubljanske banke. Slovenija i Hrvatska, a tu govorimo o vlasti, proklamiraju se kao prijateljske države, no daleko je to od prijateljstva. Dug je niz otvorenih problema, od kojih su neki teško razumljivi. Nakon slovenskog prisvajanja terena, problema oko istarskog pršuta, pokušavaju prisvojiti i varaždinsko zelje, a sada i slavonski kulen. Je li to samo taktika Slovenije da stavi primjedbe na sve što može, kako kažu upućeni? Ako jest, onda to nije nije samo politički, već dublji problem. U pokušajima rješavanja bilateralnih pitanja dosad je bilo svega osim pragmatičnosti, a nerijetko su odnosi uskuhali i zbog kaprica političara s obje strane. Ukupni rezultat rješavanja problema i nije blistav – sve probleme koje su dvije države “riješile”, a to je neprenesena štednja Ljubljanske banke i nuklearka Krško, riješile tek prislilom – presudama međunarodnih sudova. Ostaje otvoreno pitanje prenesene štednje, potom žica koja prolazi hrvatskim teritorijem i, naravno, arbitraža oko granice. Za sada je to točka koja se u bilateralnim kontaktima izbjegava, ali slovenski političari u javnosti stvaraju ozračje velikih očekivanja i pritišću novu hrvatsku Vladu da se vrati u proces. No dosad nismo čuli ni jednu jedinu riječ iz Ljubljane o tome da preuzimaju odgovornost za ilegalne rabote oko arbitraže u koju je, a to se često zaboravlja, bila uključena slovenska država.
Može li u tom kontekstu hrvatska strana uopće više imati povjerenja u dobru volju slovenske vlade? Između dvije države postoje realni problemi i s tim se ukoštac mora uhvatiti nova Vlada i ne dopustiti da protokolarno naslikavanje i pomirljive poruke “peglanja” odnosa, koji su za bivše Vlade dosegli dno, zasjene ozbiljne probleme.
Jer etiketa problematične susjede, koju je slovenski ministar prilijepio Hrvatskoj, lako može vrijediti i za Sloveniju.
>> Slovenci žele zabraniti i istarski pršut!
>> Hrvatski i slovenski proizvođači pršuta postigli sporazum
ZLOvenci da mogu svadili bi se i sa kinezima oko prava na rizu-ali s njima ne granice.