U hotelu Internacional održana je Regionalna konferencija Zagrebačke županije s temom Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost kao dio projekta Poslovni uzlet.
- Otvaramo teme i govorimo o problemima koji muče poduzetnike i lokalne zajednice, zabilježili smo poduzetničke priče od Vukovara do Dubrovnika i nastavit ćemo s time - kazao je u pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije istaknuo je kako tema današnje konferencije nije ponos županija jer su županijske ceste iznimno loše i ako ne dođe do sustavnih promjena stanje će biti još gore.
Morali se zadužiti
- Temeljni prihod županijskih uprava za ceste, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenjena od 2002. godine, dok su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste više za oko 50 posto. Dnevni promet na županijskim i lokalnim cestama u Zagrebačkoj županiji veći je za gotovo 20% nego na državnim cestama te za više od 60% u odnosu na ostatak Hrvatske, zbog čega je logično da ih moramo i pojačano održavati. Zbog toga smo prije dvije godine morali dignuti kredit od 50 milijuna kuna i uspjeli asfaltirati 127 kilometara ceste. Iako je to bila značajna investicija, ona je tek kap u moru u odnosu na realne potrebe jer je na našem području ukupno 1272 kilometara cesta. Kvalitetna prometna infrastruktura i bolja povezanost preduvjet su i gospodarskog napretka. Danas u našim poslovnim zonama posluje 500-tinjak tvrtki, a naši poduzetnici su prema posljednjim podacima FINA-e za 2017. godinu, drugi u Hrvatskoj prema ostvarenom prihodu i neto dobiti - kazao je Kožić.
Kao dio konferencije održana je tribina Županijske ceste na kojoj su istaknuti osnovni problemi, potencijalna rješenja i želja svih župana da se stvori održivi sustav.
- Od 100 milijuna kuna koje daje ministarstvo, mi smo dobili svega dva i pol milijuna iako čak 4457 prosječno vozila prođe na dan kroz naše županijske prometnice. Pitamo se kad će se stvoriti održivi sustav i mreže lokalnih i županijskih cesta i to pokušavamo usuglasiti s državnim institucijama - kazao je Kožić.
Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije istaknuo je kako je dobra vijest ministrova najava da će se iznos od 100 milijuna kuna s godinama povećavati. Županija je dobila 5, 8 milijuna kuna, no Andrović napominje kako su im ceste iznimno lošem stanju i kako ta sredstva nisu dostatna da bi se sve modernizirale.
- Dobili smo 2,5 milijuna kuna, ali kao županija imamo niz specifičnosti poput klizišta pa za sanaciju trebamo 30 milijuna kuna. Ne očekujemo da sredstava rastu kako je ministar obećao, već da sustav bude bolji - objasnio je župan Krapinsko - zagorske županije Željko Kolar.
Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije koja je dobila sedam milijuna, napomenuo je kako su lokalne ceste najveći dio cestovne mreže Hrvatske i kako trebamo sistemska rješenja i sigurne prihode.
Vatrogasne mjere
- Dobili smo 4 milijuna kuna, a županijske ceste su krvotok naših županija i infrastruktura cesta je ključna, od sigurnosti do kvalitete. Interventna sredstava do 100 milijuna kuna su dobra stvar, no moja procjena je da nam treba 1,5 milijardi kuna da bi sve županijske ceste mogle funkcionirati - objasnio je Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije.
Željko Harcet, predsjednik i tajnik Udruge ŽUC-a, istaknuo je kako je podrška župana, udruga gradova i općina ključna za rješavanje problema.
- Jedini proizvod koji nije mijenjao svoj iznos 16 godina je godišnja naknada za korištenje županijskih cesta i tražimo povećanje za osobna vozila i gospodarska vozila između 10-20 posto. Našim zahtjevom za vlasnika vozila bi se sve povećalo samo za 1 posto u trošku registracije vozila. ŽUC-evi su u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostala trgovačka društva poput HAC-a i tražimo ujednačavanje. Mjere poput ove od 100 milijuna su samo vatrogasne mjere, a nama treba sustav financiranja koji će biti pravedan - poručio je Harcet.
Kožić je nadodao kako su svjesni da povećanje cijena nikad nije popularno, no usklađivanje je potrebno inače će se stanje prometnica zbog manjka izvora financiranja biti nemoguće popraviti.
- Zanemarili smo mobilnost. Iz zapadnih europskih zemalja znamo da je mobilnost građana ključna za gospodarski rast, no ona nije besplatna i građani toga moraju biti svjesni. Na regionalnoj razini se najjednostavnije održava mrežom, to je okosnica održivog prometnog razvoja. Europa nam za sve javne usluge govori da se moraju plaćati onoliko koliko ih koristite i gdje ih koristite. Nažalost, u sustavu županijskih cesta to nije tako. Boljim vozilima i kvalitetnijim cestama možemo osigurati manji broj nesreća u prometu. Smjer u kojem treba ići je da se mobilnost počne naplaćivati, a politički treba razmišljati o poticanju zadržavanja stanovništva - istaknuo je Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Razvoj turizma
Andrović je nadodao kako prometna infrastruktura igra ključnu ulogu i u razvoju kontinentalnog turizma.
- Krapinsko-zagorska županija je najjača kontinentalna destinacija Hrvatske, ali ključ su brze ceste koje će nas spajati na autoceste. Osim toga, naglasak mora biti na domaćim ljudima, ne samo na turistima i moramo znati da kvalitetna prometnica privlači investitore. Model je potrošen, trebamo novi, inače ćemo se naći za nekoliko godina i raspravljati o tome kako nismo reagirali - smatra Kolar.
Kožić je napomenuo kako dio sredstava iz proračuna daju za ŽUC, konkretno ove godine su osigurali četiri milijuna kuna za održavanje i rekonstrukciju te za iduću godinu dodatnih dva milijuna kuna. Ipak to je, tvrdi Kožić, samo kap u moru. Za kraj napominje kako vjeruje da će se njihovi prijedlozi ozakoniti, naknade uskladiti i da će se ŽUC-evi preoblikovati u trgovačka društva.
- Predložio bih i uredbu o kategorizaciji cesta u kojem bi ceste koje imaju godišnji dnevni promet od 4000 vozila dnevno postati državne ceste - zaključio je Kožić.
Gospodarstvo se potiče, no nameti za zaposlenike su velik problem
Damir Fašaić, pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije i Velimir Kokot, pročelnik Upravnog odjela za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju održali su prezentaciju Gospodarski rezultati i ostvareni projekti kroz županijsko financiranje i fondove EU.
Kako je istaknuo Fašaić u 15 godina Zagrebačka županija je sufinancirala izgradnju komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama u iznosu od 44.875.000 kuna.
- Zagrebačka županija gospodarski je atraktivna i inovativna regija nadomak hrvatske metropole u koju se isplati ulagati - poručio je Fašaić.
Problem radne snage
Drugi panel Razvoj i perspektive gospodarstva te povećanje zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji predstavio je uspješne poduzetničke priče županije.
- Gospodarstvo se zaista potiče, no nameti za zaposlenike su velik problem i država time krade motivaciju ljudima. Iako želimo sortirati, komunalna poduzeća koja će sortirati otpad nisu spremna na to. S 36 zaposlenika smo vodeća tvrtka za reciklažu tvrde plastike, a trebalo bi nas biti 360 - kazao je Igor Posarić, direktor tvrtke POS PLAST.
Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće Zagrebačke županije, napomenuo je kako je poticanje malih OPG-a na širenje zadnjih deset godina odlično.
- Poljoprivreda u našoj županiji koja je većinski ruralna ima ogromne potencijale. Sve smo više orijentirani na vanjska tržišta, certificirali smo se, ali smo oslonjeni na proizvođače koji imaju sve veći problem s pronalaskom radne snage. Imamo ogroman potencijal u OPG-ima, no oni se moraju udružiti. Deficitarni smo i na polju skladišnog prostora i bez kvalitetne infrastrukture nema dalje - kazao je Bunjevac.
Ivan Bračić, vlasnik PIP-a koji će iduće godine proslaviti 30 godina poslovanja istaknuo je kako poduzetnici moraju biti društveno odgovorni i imati trajne mjere i kontinuitet.
- Idemo prema boljem, ali presporo, drugi voze u šestoj, a mi smo u drugoj brzini - poručio je Bračić.
Optimistično okruženje
Fašaić je nadodao kako županija zajedno s ministarstvom subvencionira kredite poduzetnicima, a kroz razvoju agenciju prijavljuju projekte na EU fondove. Jedan od takvih projekata imala je i tvrtka FED čiji je direktor Davor Ferdebar.
- Aplicirali smo putem županijske razvojne agencije. Priča s poticajima je zasta dobra, ali morate biti strpljivi. U poduzetništvu treba biti optimist. Hrvatska se prezentira kao zemlja odmora, a ja vjerujem da je vrijeme da postanemo zemlja rada - istaknuo je Ferdebar. Kokot je kazao kako nas uskoro čeka nova financijska perspektiva i kako vjeruje da će županija koja je druga po broju EU projekata nastaviti u tom smjeru.
-Kad se mi iz različitih sektora gospodarstva slažemo dokaz je da imamo optimističnije okruženje. Ovaj zamah treba uloviti i nastaviti - poručio je Bunjevac.
Kožić je na kraju napomenuo kako je županiji cilj biti orijentiran prema poduzetnicima i kako s time planiraju nastaviti.
- Samo ove godine dali smo 8,5 milijuna kuna bespovratnih potpora, malo je županija koje izdvajaju toliko. Iako državna regulativa ide presporo, idemo u dobrom smjeru - zaključio je župan Kožić.
